Razlika između verzija stranice "Povelja Kulina bana"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 16:
 
Povelja [[Kulin Ban|bosanskog bana Kulina]] je napisana [[29. august]]a [[1189]].<ref name="bihdijaspora" /><ref name="klix" /><ref name="cdm" /> godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom [[Bosančica|bosančicom]]. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument nego i jedan od najstarijih državni dokument kod svih [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] [[narod]]a i [[država]].<ref name="cdm" />
 
== Značaj dokumenta ==
Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. [[knez]]u, druge države.
 
Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika.
S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja "rodni list" bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica '''"(banь) bosьnьski"'''. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]], koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i [[trgovina]] na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se [[kultura]] (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
 
== Prijevod Povelje na standardni bosanski jezik ==
Line 49 ⟶ 55:
 
::''Ja Radoje dijak ban pisah' siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va tisuḱa i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vadeseti i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stiteĺa.''
 
== Značaj dokumenta ==
Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. [[knez]]u, druge države.
 
Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika.
S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja "rodni list" bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica '''"(banь) bosьnьski"'''. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]], koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i [[trgovina]] na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se [[kultura]] (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
 
== Povelja danas ==