Razlika između verzija stranice "Dugonosi majmun"

|naziv = Dugonosi majmun<br>''Nasalis larvatus''<ref name=msw3>{{MSW3 Groves|pages=168–169|id=12100619}}</ref>

| status = EN

| status_system = IUCN3.1

| status_ref = <ref name=iucn>{{IUCN2008|assessor=Meijaard, E.|assessor2=Nijman, V.|assessor3=Supriatna, J.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=14352|title=Nasalis larvatus|downloaded=4 January 2009}}</ref>

| slika = Proboscis monkey (Nasalis larvatus) male Labuk Bay 2.jpg

| slika_opis = '''[[Mužjak]]'''<br>(Labuk Bay, [[Sabah]], [[Borneo]], [[Malezija]])

| regnum = [[Animalia]]

| phylum = [[Chordata]]

| classis = [[Mammal]]ia

| ordo = [[Primate]]s

| familia = [[Cercopithecidae]]

| subfamilia = [[Colobinae]]

| genus = '''''Nasalis'''''

| genus_autorstvo = [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|É. Geoffroy]], 1812

| species = '''''N. larvatus'''''

| binomial = ''Nasalis larvatus''

| species_autorstvo = [[Friedrich von Wurmb|Wurmb]], 1787

| raspon_mapa = Nasalis larvatus range map.png

| range_map_alt =

| range_map_caption =

[[Datoteka:Nasalis larvatus range map.png|mini|thumb|260px|Rasprostranjenje vrste ''Nasalis larvatus'']]

'''Dugonosi majmun''' ili '''nosati majmun''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Nasalis larvatus'') u lokalnom području [[Indonezijski jezik|indonezijski]] '''''bekantan''''' je crveno-tamni [[majmuni Starog svijeta|majmun Starog svijeta]]. [[Endemizam|Endem]] je [[Azija|Jugoistočne Azije]], na otoku [[Borneo]]. Ova [[vrsta]] [[repati majmuni|repatog majmuna]], identificira se lahko po neuobičajeno velikim nosevima, po čemu je i imenovana.

Ova vrsta koegzistira sa [[orangutan|borneanskim orangutanom]].<ref>{{Cite journal|url = http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/55097/2/WP138.pdf|title = Economics, Ecology and the Environment: "Conservation of the Proboscis Monkey and the Orangutan in Borneo: Comparative Issues and Economic Considerations." March 2007.|date = 2007|journal = |doi = |pmid = |access-date = }}</ref> Pripada [[tipski rod|monotipskom]] rodu '''''Nasalis''''', iako je i [[langur svinskog repa]] tradicijski bio uključivan u ovaj rod.<ref>{{cite journal |authors=Bradon-Jones D, Eudey AA, Geissmann T, Groves CP, Melnick DJ, Morales JC, Shekelle M, Stewart CB | year = 2004 | title = Asian primate classification | journal = International Journal of Primatology | volume = 25 | pages = 97–164 | doi=10.1023/B:IJOP.0000014647.18720.32}}</ref>

Majmun nosonja također ima i indonezijsko ime ''monjet belanda'' ("holandski majmun"), ili čak i ''orang belanda'' ("holanđanin"), jer su Indonežani imali dojam da su [[Holanđani|holandski]] kolonizatori često imali slične velike trbuhe i noseve.

Nosonja pripada potporodici ''[[Colobinae]]'' [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]. Ipa dvije podvrste:<ref>Nasalis larvatus (Long-nosed Monkey Proboscis Monkey, UICN Red Book.</ref><ref>http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T14352A4434312.en.</ref>

*''N. l. orientalis'' (Chasen, 1940), koja je ograničena na sjeveroistočni [[Kalimantan]].

Međutim, razlike između podvrsta su mal, pa svi autori ne priznaju podvrstu ''N. l. orientalis''.

Nosati majmun pripada kategoriji krupnih vrsta, kao jedan od najvećih repatih majmunskih vrsta porijeklom iz [[Azija|Azije]]. Samo [[tibetski makak]] i neke od [[sivi langur|sivih langura]] mogu se porediti sa njegovom veličinom. Kod njega je izražen [[seksualni dimorfizam]]. Glava i tijelo mužjaka imaju ukupnu dužinu od 66 do 76,2 cm i tipsku masu od 16 do 30 kg.

Te mjere kod ženki iznose 53,3 do 62 cm i 7 do 12 kg.<ref name=Napier1985>Napier, J. R. and P. H. Napier. (1985) ''The Natural History of the Primates''. Cambridge, Mass.: MIT Press {{ISBN|0262640333}}.</ref><ref>[http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/proboscis_monkey/taxon Primate Factsheets: Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') Taxonomy, Morphology, & Ecology]. Pin.primate.wisc.edu. Retrieved on 2012-08-21.</ref><ref>[http://www.brudirect.com/index.php/Special-Features/up-close-with-borneo-primates.html Up Close With Borneo Primates| Special Features]. Brudirect.com (2012-07-02). Retrieved on 2012-08-21.</ref> Nadalje, nos kod mužjaka doseže dužinu od10,2 cm,<ref>Ellis D. (1986) "Proboscis monkey and aquatic ape". ''Sarawak Mus J'' 36(57):251-62.</ref> i visi niže od usta.<ref name=Ankel2007>Ankel-Simons F. (2007) [https://books.google.com/books?id=Mwl3M6c5KzoC&printsec=frontcover Primate Anatomy: an introduction], 3rd Ed. San Diego: Academic Press {{ISBN|0080469116}}.</ref><ref name=Payne1985/>

I kod ženki, pak, je prilično veliki za primata. Nosati majmun ima dugi kožnati „kaput“; krzno na leđima je jarko narandžasto, crvenkasto smeđe, žućkasto smeđe ili ciglastocrveno.<ref name=Ankel2007/><ref name=Payne1985>Payne J, Francis CM, Phillips K. (1985) ''A field guide to the mammals of Borneo''. Kuala Lumpur (MY): World Wildlife Fund Malaysia & The Sabah Society {{ISBN|9679994716}}.</ref> Pod-dlaka je svjetlosiva, žućkasta ili sivkasta do svjetlo narandžasta.<ref name=Ankel2007/><ref name=Payne1985/> Lice je narandžasto-ružičasto. Mužjaci imaju crveni penis sa crnim skrotumom. Oba spola imaju ispupčen stomak. Kod mnogi majmuna prsi su povezani kožicama.<ref name=Ankel2007/>

Nosati majmuni uglavnom žive u grupama sastavljenim od jednog odraslog mužjaka, nekoliko odraslih ženki i njihovih potomaka.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/><ref name=Booratana2002/>Postoje i grupe u kojima su samo mužjaci.<ref name=Murai2004>{{cite journal|author=Murai T|year=2004|title= Social behaviors of all-male proboscis monkeys when joined by females|journal=Ecol Res|volume= 19| issue=4|pages=451–4|doi=10.1111/j.1440-1703.2004.00656.x}}</ref> Neke jedinke žive i usamljenički, obično mužjaci.<ref name=Boonratana1999>{{cite journal|author=Boonratana R|year=1999| title=Dispersal in proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Northern Borneo| journal=Tropic Biodiv| volume= 6| issue=3|pages=179–87|url=https://www.researchgate.net/publication/225088971_Dispersal_in_Proboscis_Monkeys_Nasalis_larvatus_in_the_Lower_Kinabatangan_Northern_Borneo}}</ref> Grupe žive u preklapajućim područjuma, uz malo teritorijalnosti,<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/> u [[društvo fisija-fuzija|društvima fisija-fuzija]], sa grupama koje se okupljaju na lokacijama za spavanje kad padne noć. Postoje grupe koje se okupljaju za spavanje, a ponekad i u sezoni i parenja i mladoženjstva.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/><ref name=Booratana2002/> Grupe okupljaju se u toku dana i putuju zajedno, ali samo jedinke mladoženja igraju se sa onima u svoje grupe.<ref name=Booratana2002>{{cite journal|author=Boonratana R|year=2002|title= Social organisation of proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Sabah, Malaysia|journal= Malay Nat J |volume=56| issue=1|pages=57–75}}</ref> Jednomužjačke grupe broje 9–19 jedinki, dok bande mogu imati i 60 članova.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1999/> Grupe sa jednim mižjakom obično čini 12 jedinki, ali ih može biti i više.<ref name=Murai2004/> Ozbiljnija agresija je neuobičajena, ali se ponekad javlja manja.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1992| title=Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') social organization: nature and possible functions of intergroup patterns of association| journal=Am J Primatol| volume= 26| issue=2|pages=133–7|doi=10.1002/ajp.1350260207}}</ref> Sve u svemu, članovi iste bande su prilično tolerantni jedni prema drugima. Između ženki postoji linearna hijerarhijska dominacija. Mužjaci jedne muške grupe mogu ostati u svojim grupama i šest do osam godina. Zamjene rezidentnih mužaka u populaciji čini se da se javljaju bez ozbiljne agresije.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Murai2004/> Kada odrastu, mužjaci napuštaju svoje rodne grupe i pridružuju se muškim grupama.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1999/> Ženke također ponekad napuštaju svoje rodne grupe, možda da se izbegne [[Čedomorstvo (zoologija) | čedomorstvo]] ili ukrštanje u srodstvu, smanji konkurencija za hranu ili zbog uspona u njihovov socijalnom statusu.<ref name=Murai2004/><ref name=Boonratana1999/>

Ženke spolno dozrijevaju pri uzrastu od pet godina. One dobijaju [[seksualna oteklina|spolne otekline]], koje uključuju genitalije koje postaju ružičaste ili crvene.<ref name=Murai2004/><ref name=Murai2006/> Parenje se uglavnom obavlja na jednom mjestu, u periodu od februara do novembra, dok se porođaji dešavaju između marta i maja.<ref name=Rajanathan1990>{{cite journal|authors=Rajanathan R, Bennett EL |year=1990| title=Notes on the social behaviour of wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Malay Nat J| volume= 44| issue=1|pages=35–44}}</ref> Kopulacije obično traju oko pola minute. <ref name = Boonratana1993/><ref name = Murai2004 /> Mužjak zgrabi žensku gležnjevima ili torzom i popne joj se iza leđa. <Ref name = Boonratana1993 /> Oba spola će ohrabriti parenja, ali nisu uvijek uspješni.<ref name=Murai2006>{{cite journal|author=Murai T|year=2006| title=Mating behaviors of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'')| journal=Am J Primatol| volume= 68| issue=8|pages=832–7|doi=10.1002/ajp.20266|pmid=16847976}}</ref> Kada su u fazi gonjenja, jedinke oba spola nadure lice. Osim toga, mužjaci se ponekad oglašavaju, a žeke istaknu svoje pozadine.<ref name=Bennett1993/><ref name=Murai2006/><ref name=Rajanathan1990/>Pareći parovi ponekad maltretiraju nedorasle (subadultne) individue.<ref name=Murai2006/> Nosonje mogu se tako ponašati i bez reproduktivne svrhe, kao kada su razigrani i kod sličnih odnosa među jedinkama istog spola. Trudnoće obično traju 166-200 dana ili malo duže.<ref name=Rajanathan1990/> Obično rađaju noću ili u ranim jutarnjim satima. Majke onda pojedu placentu i ližu mladunce i čiste ih.<ref name=Gorzitze1996>{{cite journal|author=Gorzitze AB|year=1996| title=Birth-related behavior in wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Primates| volume= 37| issue=1|pages=75–8|doi=10.1007/BF02382922}}</ref> Mladi počinju da jedu čvrstu hranu za šest sedmica, a odvajaju se od sedam mjeseci. Nos mladog mužjaka polahko raste dok ne dostigne veličinu odrasle dobi. Majka omogućava drugim članovima njene grupe da drže novorođenče.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Rajanathan1990/><ref name=Gorzitze1996/> Kada se zamijeni rezidentni mužjak u jednomužjačkoj grupi, mladunci su u opasnosti od čedomorstva.<ref>{{cite journal|authors=Agoramoorthy G, Hsu MJ |year=2004| title=Occurrence of infanticide among wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in Sabah, Northern Borneo| journal=Folia Primatol| volume= 76| issue=3|pages=177–9|doi=10.1159/000084380|pmid=15900105}}</ref>

Nosati majmuni poznati su po različitoj vokalizaciji. Kada označavaju status u grupi, mužjaci će emitovati zvuk trube. Imaju posebno trubljenje prema novorođenčadi, koje se koristi i za sigurnost. Kao znak uzbune, mužjaci proizvode signal opasnosti. Oba spola daju prijeteće pozive, ali svaki je drugačiji. Osim toga, zrele i nezrele jedinke emituju takozvani "ženski poziv" kada su ljuti.<ref>{{cite journal|authors=Messeri P, Trombi M |year=2000| title=Vocal repertoire of proboscis monkey (''Nasalis larvatus'', L.) in Sarawak| journal=Folia Primatol| volume= 71| issue=4|pages=268–87}}</ref> Trubljenje, mrmljanje i režanje su ćesti za vrijeme agonističannih susreta niskog intenziteta. Nevokalno ispoljavanje uključuje tresenje grana pomoću skokova, pokazivanje golih zuba, otvorene prijetnje ustima i [[erekcija|erekcije]] kod mužjaka, u istim situacijama.<ref name=Boonratana1993/>

Majmun nosonja je [[endem]]ska vrsta na otoku [[Borneo]] i mogu se naći na sva tri države koji dijele otok: [[Brunei]], [[Indonezija]] i [[Malezija]].<ref>{{cite journal|authors=Brandon-Jones D, Eudey AA, Geissmann T, Groves CP, Melnick DJ, Morales JC, Shekelle M, Stewart CB |year=2004| title=Asian primate classification| journal=Int J Primatol| volume= 25| issue=1|pages=97–164|doi=10.1023/B:IJOP.0000014647.18720.32}}</ref> Najčešće živi u priobalnim područjima i duž rijeka.<ref name=Bennett1993>Bennett EL, Gombek F (1993) ''Proboscis monkeys of Borneo. Sabah (MY):Koktas Sabah Berhad Ranau''</ref> Ova vrsta je ograničena na nizijska staništa koja mogu dosezati područja plime.<ref name=Sebastian2000>{{cite journal|author=Sebastian AC|year= 2000|title=Proboscis monkeys in Danau Sentarum National Park| journal=Borneo Res Bull| volume= 31|pages=359–71}}</ref><ref>{{cite journal|authors=Kawabe M, Mano T |year=1972| title=Ecology and behavior of the wild proboscis monkey, ''Nasalis larvatus'' (Wurmb) in Sabah, Malaysia| journal=Primates| volume= 13| issue=2|pages=213–28|doi=10.1007/BF01840882}}</ref> Favorizuje [[dipterokarp]]e, [[mangrove]] [[rijeka|riječne]] šume.<ref name=Bennett1993/> Mogu se naći u močvarnim šumama, zakržljalim močvarnim šumama, šumama i plantažama gumijevca, krečnjačkim brdskim šumama, močvarama sa ''[[Nypa fruticans]]'', močvari [[Nibong]], visokioj močvarnoj šumi, tropskim šumama i strmim liticama.<ref name = Sebastian2000 /> Ova vrsta obično ostaje unutar najmanje kilometar od izvora vode. To je možda najviše vodenu od primata i prilično dobar plivač, sposoban za plivanje. Poznato je da pliva preko rijeke.<ref name=Sebastian2000/>Jedinke ove vrste obično ostaju unutar najmanje kilometar od izvora vode. To je možda primat koji je najviše vezan za vodu i prilično je dobar plivač, sposoban za plivanje do 20 m pod vodom. Poznato je da pliva preko rijeke. <Ref name = Sebastian2000 /> Osim toga, majmun nosonja je u velikoj mjeri arborikolan i kreće se četveronoške i u skokovima.<ref name = Napier1985 /> Poznato je da skaču sa grana i spuštaju se u vodu.<ref name=Sebastian2000/><ref name=Napier1985/><ref name=Boonratana1993>Boonratana R. (1993) [https://www.researchgate.net/publication/35492838_The_ecology_and_behaviour_of_the_proboscis_monkey_Nasalis_larvatus_in_the_Lower_Kinabatangan_Sabah The ecology and behaviour of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Sabah]. PhD dissertation, Mahidol University.</ref>

Kao sezonski folivor (listojed) i [[frugivor]], nosati majmun jede prvenstveno plodove i lišće.<ref name=Boonratana1993/> Jede i cvjetove, sjemenke i insekte u manjoj mjeri. Konzumira najmanje 55 različitih biljnih vrsta , "s uočljivom prednosti“ za '' [[Eugenia]]'' sp., ''[[Ganua motleyana]]'' i ''[[Lophopetalum javanicum]]''.<ref name=Yeager/> Mladi listovi i plodovi imaju prednost nad zrelim. Budući da jede sezonski, nosonja jede plodove uglavnom od januara do maja i uglavnom lišće od juna do decembra.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Yeager>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1989|journal= Int J Primatol 10| issue=6|pages=497–530|doi=10.1007/BF02739363|title=Feeding ecology of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'')|volume=10}}</ref> Grupe obično spavaju na susjednom drveću.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1990| title=Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') social organization: group structure| journal=Am J Primatol| volume= 20| issue=2|pages=95–106|doi=10.1002/ajp.1350200204}}</ref> Imaju sklonost da spavaju u blizini rijeke, ako je u okolini. Dan počinju ishranom, a onda se odmaraju u unutrašnjosti. Svakodnevne „aktivnosti“ sastoje se u mirovanju, putovanju, hranjenju i održavanju opreza.<ref name=Boonratana1993/> Povremeno, oni prežvakuju sadržaj želuca, kako bi se omogućila efikasnija probava i unos hrane.<ref name=Matsuda2011>{{Cite journal | last1 = Matsuda | first1 = I. | last2 = Murai | first2 = T. | last3 = Clauss | first3 = M. | last4 = Yamada | first4 = T. | last5 = Tuuga | first5 = A. | last6 = Bernard | first6 = H. | last7 = Higashi | first7 = S. | doi = 10.1098/rsbl.2011.0197 | title = Regurgitation and remastication in the foregut-fermenting proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') | journal = Biology Letters | volume = 7 | issue = 5 | pages = 786–789 | year = 2011 | pmid = 21450728| pmc =3169055 }}</ref> Kada se spušta noć, majmuni se ponovo vraćaju u blizinu rijeke i pristupačne hrane. [[Predator]]i u nosatih majmuna uključuju [[krokodil]]e, [[leopard |magličastog leoparda]], [[orao|orlove]], monitorske [[gušter]]e i [[piton]]a. Majmuni prelaze rijeku na plićacima ili preko grana ako je moguće. To može poslužiti i za izbjegavanje predatora.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1991| title=Possible antipredator behavior associated with river crossings by proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Am J Primatol| volume= 24| issue=1|pages=61–6|doi=10.1002/ajp.1350240107}}</ref>

Nosonja je ocijenjen kao [[ugrožena vrsta]] u [[IUCN crvena lista ugroženih vrsta|IUCN crvenoj listi ugroženih vrsta]] i naveden u Dodatku I [[CITES]]-a. Do 2008., njegova ukupna populacija je pala za više od 50%, u posljednjih 36-40 godina, zbog stalnog gubitka [[stanište|staništa]] i lova u nekim područjima. Populacija je fragmentirana: najveća preostala populacija se nalazi u [[Kalimantan]]u; ima ih daleko manje u [[Sarawak]]u, [[Brunej]]ma i [[Sabah]]u. Nosonja je zaštićen zakonom u svim regijama Bornea. U Maleziji, on je zaštićen brojnim zakonima, uključujući Zakon o zaštiti divljine (''Wildlife Protection'') (savezni zakon), Wildlife Protection Pravilnikom o zaštiti divljine iz 1998. godine (poglavlje 26) i Konservaciji divljine iz 1997. (državni zakon Sabaha).

Nosati majmuni mogu se naći u 16 zaštićenih područja: Nacionalni parkovi Danau Sentarum, Gunung Palung, Kendawangan rezervatu prirode, Kutai, zaštićenoj šumi Lesan, Rezervatima prirode Muara Kaman i Mandor, te Nacionalnom parku Tanjung Puting u Indoneziji. U maleziji to su Nacionalni park Bako, šumski rezervati Gunung Pueh, Kabili-Sepilok, Nacionalni park Klias, rezervati Kulamba, Donji Kinabatangan, Sungei Samunsam i Ulu Segama.

==Vanjski linkovi==