Razlika između izmjena na stranici "Italijanski jezik"

Dodana 1.372 bajta ,  prije 1 godinu
Dodao sam paragraf preveden sa italijanske wikipedie o osnovama morfosintakse italijanskog jezika.
(Italijanski kao strani jezik, lista dobitnika Nobelove nagrade za književnost na italijanskom jeziku)
(Dodao sam paragraf preveden sa italijanske wikipedie o osnovama morfosintakse italijanskog jezika.)
Slovo '''q''' stoji uvijek ispred ''u'' i samoglasnikom. Jedini mogući izuzeci su ''qua que qui quo'', kad čitamo ''kuà kuè kuì kuò'' (nikada ''kva kve kvi kvo'', premda bi nam to bilo lakše izgovoriti).
 
== NaglasakGramatika ==
Morfosintaksa italijanskog jezika je općenito konformna modelu drugih italozapadnih jezika, sadržajući bogat vokabular sa sintaksom koja slijedi red subjekt – glagol – objekt. [[Imenice]] ne predstavljaju razlike po [[Padež|padežima]] za razliku od [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Italijanski jezik opisuje dva roda, odnosno muški i ženski rod, te dva broja tj. jedninu i množinu. [[Glagol|Glagoli]] se konjugiraju po načinu (''indicativo, congiuntivo, condizionale, imperativo, infinito, participio e gerundio''), vremenu (''presente, imperfetto, passato remoto, futuro, passato prossimo, trapassato prossimo, futuro anteriore, trapassato remoto''), diatezi (''attiva, passiva, riflessiva''), licu i broju (čak i u prošlom participu). Kao i na drugim italozapadnim jezicima često se primijećuje sintaksa rečenice bez ličnih zamjenica jer sama glagolska konjugacija odražava prirodu lične zamjenice. Za razliku od drugih zapadnih romanskih jezika ([[Španski jezik|španski]], [[Francuski jezik|francuski]], itd.) koji određuju množinu dodavajući sufiks ''-s'' jednini, italijanski je određuje promjenom posljednjeg glasa jednine. <ref>{{Cite web|url=https://www.lagrammaticaitaliana.it/lezioni/59/il-nome-numero|title=Italijanska gramatika - stvaranje množine|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=}}</ref>
 
=== Naglasak ===
Kada je u italijanskom naglasak (''accento'') na zadnjem slogu, nalazi se na zadnjem samoglasniku, i treba ga označiti s kvačicom suprotno od ''ć'' (''à,è,ì,ò,ù''). U sredini riječi naglasak ne pišemo.
 
Važno mjesto u italijanskom jeziku ima apostrof "'" (''apostrofo''), koji nadomješta ispuštene samoglasnike na kraju riječi. Tako naprimjer ne smijemo pisati ''quella amica'' (= ova prijateljica), nego ''quell'amica''; upotreba apostrofa je obavezna.
 
=== Član ===
Član (''articolo'') je promjenjiva vrsta riječi koja stoji uz imenicu i prati njen rod i broj, i koja ne postoji u bosanskom jeziku. Član može biti određeni ili neodređeni. Određeni član (''il" za muški rod) i ( "la'' za ženski rod) obično prevodimo sa ''taj-to'', a neodređeni (''un, una'') sa ''neki-neka''. Primjer: ''il cavallo'' znači ''taj konj'' ili ''konj'', o kojem govorimo; ''un cavallo'' je ''neki konj'' ili ''konj'', o kojem nemamo podataka. Osim muškog člana "il" postoji još i član "lo" koji je stavlja ispred svih riječi muškog roda koje počinje sa slovom "s" iza kojeg slijedi suglasnik (primjer "lo scolaro" - učenik) i sa slovom "z" ("lo zaino" - ruksak).<ref>[[#berloco2018| Berloco 2018]]</ref>
 
16

izmjena