Razlika između verzija stranice "Niccolò Machiavelli"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena ik using AWB
Estetski izgled, odvojene tačke od zareza i sl.
Red 18:
'''Niccolò Machiavelli''' (3. maj 1469, Firenca - 22. jun 1527, Firenca), bio je [[italija]]nski političar, teoretičar države i prava, historičar, pisac i filozof.<ref>{{Cite web|url=http://www.oxfordreference.com/search?q=Niccol%C3%B2+Machiavelli&searchBtn=Search&isQuickSearch=true|title=Oxford Index Search Results - Oxford Reference|language=en|accessdate=2018-04-08}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Niccolo-Machiavelli|title=Niccolo Machiavelli {{!}} Biography, Books, Philosophy, & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2018-04-08}}</ref>
 
Nikolo Makijaveli bio je sekretar firentinske republike nastale poslije progona [[Mediči]]ja iz [[Firenca|Firence]] ([[1498]]). Ali, kada su se protjerani Mediči vratili u Firencu [[1512]].On, on je bio otpušten iz javne službe i morao se povući iz političkog života. Dalje se posvetio književnosti i nauci.
 
Njegovo najznačajnije djelo je Vladalac /Vladar/ (Il principePrincipe) objavljen [[1513]]. U njemu ističe da vladar treba da bude vjeroloman, mudar, bezobziran, zao i hrabar. Prema Makijevaliju vladarev uspjeh i državni interes treba da stoje iznad svih moralnih obaveza. Putem svoga djela Makijaveli je tražio u svome vremenu osobu koja bi ujedinila Italiju. Njegovo djelo izučavali su svi vladari. Na njegovim postavkama stvoren je novi stav u politici nazvan makijevalizam (učenje i shvatanje politike koja ne bira sredstva da bi ostvarila svoj cilj). Makijaveli je naučavao da pravo počiva na sili. Po njemu da bi se ostvarile zamisli države postoje dva načina, a to su zakon i sila. Pri tome, kako je zakon je svojstven ljudima, a sila zvjerima, Makijaveli smatra da vladalac smije da upotrebi sva sredstva u državnom interesu. Na kraju Makijaveli predlaže da političko djelovanje ne treba da podliježe ocjenjivanju sa moralnog stanovišta.
 
Godine [[1520]]. je stekao naklonost Medičijevih i imenovan je glavnim historičarom Firence. Ali, i to je kratko trajalo, jer su Mediči opet bili svrgnuti. Makijaveli je napisao i djela Historija Firence, O ratnoj vještini, Rasprave (o prvih deset knjiga Tita Livija) i dr.