Razlika između verzija stranice "Ultraljubičasto zračenje"

'''Ultravioletna''' ('''UV''') '''svjetlost''' – (skraćenica UV prema [[engleski jezik|eng.]] ''ultraviolet'') − obuhvata [[elektromagnetsko zračenje]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] manjim od onih koje ima vidljiva svjetlost, ali većim od onih koje imaju neke [[X-zrake]], sa [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnim zračenjem]] [[talasna dužina|talasne dužine]] od 400&nbsp;nm (750 [[THz]]) do 10&nbsp;nm (30 [[PHz]]), kraćoj od [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]], ali duže od [[X-zrake|X-zraka]].<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN-10: 0316611506.</ref>

Pod određernim uslovima, djeca i mlađe odrasle osobe mogu vidjeti UV zrake do 310&nbsp;nm,<ref name=“LynchLivingston2001“"LynchLivingston2001">{{cite book|last1=Lynch|first1=David K.|last2=Livingston|first2=William Charles|title=Color and Light in Nature|url=https://books.google.com/books?id=4Abp5FdhskAC&pg=PA231|accessdate=12. October10. 2013|edition=2nd|year=2001|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=978-0-521-77504-5|page=231|quote=Limits of the eye's overall range of sensitivity extends from about 310 to 1050 nanometers}}</ref><ref name="Dash2009">{{cite book|last1=Dash|first1=Madhab Chandra|last2=Dash|first2=Satya Prakash|title=Fundamentals Of Ecology 3E|url=https://books.google.com/books?id=7mW4-us4Yg8C&pg=PA213|accessdate=18. October10. 2013|year=2009|publisher=Tata McGraw-Hill Education|isbn=978-1-259-08109-5|page=213|quote=Normally the human eye responds to light rays from 390 to 760 nm. This can be extended to a range of 310 to 1,050 nm under artificial conditions.}}</ref> a ljudi sa [[afakija|afakijom]] (nedostkom sočiva) mogu ih također vidjeti, iako su nevidljive za većinu ljudi. Neki [[insekt]]i i [[ptice]] vide svjetlost koja je blizu UV zračenja.

Kako se u [[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom spektru]] nalaze neposredno ispod vidljivog dijela spektra, njihov bi tačniji naziv bio infraljubičaste. Međutim, u cijelom svijetu pa i kod nas udomaćio se naziv ultraljubičaste, kako ih je prvi put nazvao [[Njemačka|njemački]] fizičar i hemičar [[Johann Wilhelm Ritter]] 1801. godine.

Dijeli se na blisko (380–200 [[nanometar|nm]]), daleko ili vakuumsko (200–10 &nbsp;nm, skraċenica FUV ili VUV) i ekstremno (1–31 &nbsp;nm, skraċenica EUV or XUV) ultraljubičasto zračenje.

Kada se posmatra njegovo djelovanje na ljudsko zdravlje i okolinu, ultraljubičasto zračenje se obično dijeli na '''UVA''' (400–315 &nbsp;nm) ili dugotalasno ''(blacklight)'', '''UVB''' (315–280 &nbsp;nm) ili srednjetalasno i '''UVC''' (<&nbsp;280&nbsp;nm) ili kratkotalasnno ''(germicidalno)''.

|400 &nbsp;nm - 315 &nbsp;nm

|400 &nbsp;nm - 300 &nbsp;nm

|315 &nbsp;nm - 280 &nbsp;nm

|300 &nbsp;nm - 200 &nbsp;nm

|280 &nbsp;nm - 100 &nbsp;nm

|200 &nbsp;nm - 122 &nbsp;nm

|200 &nbsp;nm - 10 &nbsp;nm

|121 &nbsp;nm - 10 &nbsp;nm

U biološkim [[Tkivo|tkivima]] ultraljubičaste zrake se apsorbiraju do oko 0,22 &nbsp;mm od površine [[Koža|kože]] pa stoga oko 80 - 90% njih dopire do dermisa zdrave kože.

Smatra se da najveći biološki učinak imaju ultraljubičaste zrake talasne dužine između 250 - 310 &nbsp;nm. S biološke tačke gledišta učinci ultraljubičastih zraka se mogu podijeliti na fotohemijske, koji se uglavnom odvijaju u koži i biološke, koji dovode do promjena u cirkulaciji i [[Metabolizam|metabolizmu]].

Fotohemijski učinak prestaje nastankom [[dermatitis]]a, a posljedica je niza lančanih reakcija u kojima dolazi do razbijanja [[Hemijska veza|hemijskih veza]] i stvaranja novih veza.

UV indeks je broj koji pokazuje stepen opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.