Razlika između verzija stranice "Ukrajinci"

| regija1 = {{ZID|Ukrajina}}

| pop1 = 37.541.693

| regija2 = {{ZID|Rusija}}

| pop2 = 1.927.988

}}

[[Datoteka:National_s.jpg|frame|Mlada djevojka (Ukrajinka) sa sela, u narodnoj nošnji.]]

 

== Ime ==

[[Datoteka:Gvg.jpg|frame|desnot|Figurica žene, kultura Tripillian, Ukrajina.]] Prvi čovjek, predak savremenog Evropljanina, [[Archanthropus Europeaus Petraloniensis]], došao je na ukrajinsko tlo negdje prije jedan milion godina, odnosno u kameno doba, on je već tada bio [[Homo erectus]]. Arhantropini ([[Archanthropinae]]) dolaze na njeno tlo možda iz južne [[Azija|Azije]] ili [[Balkan]]a. Nakon toga slijedi ga [[Neandertalac]], prije nekih 135–150 hiljada godina. Psihički i mentalno daleko je zreliji a poznaje i porodične odnose. Prije 35.000 godina nalazimo u ovim krajevima i kromanjonca, prvog predstavnika [[Homo sapiens]]a.

 

 

=== Pojava Slavena ===

Višeetnička Stara Rusija ima carski oblik uprave. Proklamacijom Kijeva političkim središtem Stare Rusije, princ Oleg ima problema s konsolidacijom obližnjih plemenskih kneževina oko Kijeva. Koncem 10. vijeka ipak su sva istočnoslavenska i neslavenska plemena pod njegovom dominacijom. Kijevska Rusija širi se od [[Bijelo more|Bijelog]] do [[Crno more|Crnog mora]], i od [[Karpati|Karpata]] do [[Volga|Volge]]. Centrifugalne tendencije postaju neizbježne. Kneževske naoružane snage igraju glavnu ulogu u Kijevskoj Rusiji do ranog 11. vijeka. Isluženi vojnici postaju kneževskim savjetnicima u najvažnijim državnim poslovima i zauzimaju sve administrativne i dvorske položaje. Pojavom ([[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]]; [[1019]].-[[1054]]. godine) vojska se odvaja od administrativnih i legislativnih djelatnosti, ovim poslovima sada će se pozabaviti bojari, plemenska aristokracija po rođenju.

 

900ih godina država se angažirala u ratovima, naročito za vrijeme kneza [[Svjatoslav]]a ([[964]]-[[972]]. godine).

=== Ukrajina u 19. vijeku ===

 

 

U prvoj deceniji 19. vijeka ukrajinski nacionalni kulturni pokret povezan je sa političkim jedinstvom. Mnogi Ukrajinci postaju članovi ruske masonske organizacije, koja proklamira stvaranje 'mudrog društva' ljudi sa jednakim pravima. Stvaraju se tajna društva, orijentirana protiv ruske monarhije. Stanovništvo Lijeve obale potpomaže oslobodilačkom pokretu poljske vlastele od 1830./31. Etnički Ukrajinci, zajedno s [[Poljaci]]ma, ustali su za slobodu Poljske u ustanku od 1863-1864.

''Lokalne grupe''

 

 

''Zapadni Ukrajinci'' poznati su i kao Ruteni ili ponekad Rusini. Ovi su naseljeni na [[Karpati]]ma, to su od zapada prema istoku [[Lemki]] , [[Bojki]] i [[Huculi]] ili Huzuli. Sjeveroistočno od Hucula, u [[Galicija|Galiciji]] i [[Bukovina|Bukovini]], pa do [[Dnjestar|Dnjestra]] na sjeveru žive [[Pokučani]], Huculima su i srodni.

Grupe ''Opoljana'' i ''Podiljana'' naseljene su u Podolju. Među ovima Podiljani nastanjuju istočno Podolje između Dnjestra i Boha. Imaju vlastite posebne običaje i folklor.

Poznata grupa ''Volinjana'' danas više nije homogena, postoje dva srodna tipa, južni od sjeverozapadne Galicije do [[Lutsk]]a i sjeverni koji se širi do Polesja. Volinska je sačuvala mnoge stare pjesme (himne) zimskih festivala, zvanih ''koliadly'', i novogodišnjih pjesama (''ščedrivky''). Najpopularnije volinjansko galzbalo je [[lira]].

 

''Sjeverni Ukrajinci'' nastanjeni su u sjevernoj Ukrajini južno od Yaselde i Pripjata na obje obale [[Desna|Desne]] i lijevoj obali Dnjepra. Ovdje su nekada živjeli stari Drevljani i Siverjani. Sjeverni su Ukrajinci sačuvali staru ukrajinsku narodnu kulturu, tek najzapadniji među njima u području Chelma i Podlasja nisu uspjeli da se odupru snažnom pritisku Poljaka i sačuvaju svoj etnički tip. Podlesjani iz Podlesja definitivno pripadaju sjevernom ukrajinskom tipu s kulturnim i etničkim karakteristikama i govore sjevernim dijalektom. Sačuvali su mnogo od svoje starine, od stare šumske kulture i starih običaja iz srednjovjekovnog perioda. Njihovi običaji analogni su onima od Bojka i Hucula s [[Karpati|Karpata]]. Podlesje ima i bogatu usmenu tradiciju i sačuvan velik broj koliadky sa starim temama i mnogo ritualnih pjesama.

 

'''Život i običaji'''

 

[[Datoteka:Vesssnna.jpg|frame|Ukrajinske ''Hahilky-Vesnianky ([[Hayivky]])'' snimljene na hahilky obredu.]] Poznati ukrajinski običaj su [[hahilky]], koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti proljeće i otjerati zimu. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magijsku muziku, riječi i pokrete tijela.

 

''Kuhinja''