Razlika između verzija stranice "Transport"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Literatura: datumi: ispravljam razne vrste datuma u u "D. M. GGGG" |
m razne ispravke |
||
Red 6:
Vozila koja putuju na ovim mrežama mogu uključivati [[automobil]]e, [[bicikl]]e, [[autobus]]e, [[voz]]ove, [[kamion]]e, [[Čovjek|ljude]], [[helikopter]]e, plovne objekte, [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]] i [[Avijacija|avijaciju]]. Operacije se bave načinom na koji se upravlja vozilima i procedurama propisanim za tu svrhu, uključujući finansiranje, zakonitost i politiku. U transportnoj industriji, operacije i vlasništvo infrastrukture mogu biti javni ili privatni, zavisno od države i načina.
Putnički transport može biti [[javni prijevoz|javni]], gdje operatori omogućavaju servise po rasporedu, ili [[privatni transport|privatni]]. Teretni transport je postao fokusiran na kontejnerizaciju, iako se transport rasutih materijala koristi za velike količine trajnih predmeta. Transport igra važnu ulogu u [[ekonomski rast|ekonomskom rastu]] i [[globalizacija|globalizaciji]], a većina tipova uzrokuje [[zagađenje zraka]] i [[Korištenje zemlje|zauzima velike zemljine površine]]. Iako je u velikoj mjeri uz subvenciju vlade, dobro planiranje transporta je osnova za pravljenje toka [[saobraćaj
== Način transporta ==
Red 30:
Dvije stvari potrebne za zrakoplov su protok zraka preko krila radi [[podizanje (avijacija)|podizanja]] i površina za [[prizemljivanje]]. Većina zrakoplova također zahtijeva [[aerodrom]] sa infrastrukturom radi opravke, obnavljanja, punjenja gorivom i za ukrcavanje i iskrcavanje posade, tereta i putnika. Dok je velika većina zrakoplova sposobna da se spušta na tlo i podiže s tla, neki su u mogućnosti spustiti se na [[led]], [[snijeg]] i mirnu [[voda|vodu]].
Avijacija je druga najbrža metoda transporta, poslije [[raketa|rakete]]. Komercijalni džetovi mogu dostići do 955
=== Željeznica ===
Red 41:
Voz se sastoji iz jednog ili više povezanih vozila koji operiraju na šinama. Pogon se obično ostvaruje pomoću [[lokomotiva|lokomotive]], za prijevoz serije vagona bez napajanja koji mogu nositi putnike ili teret. Lokomotiva može biti pogonjena parom, dizelom ili električnom strujom kojom se napaja iz električnog sistema. Alternativno, neki ili svi vagoni mogu biti napajani, što je poznato kao višestruka jedinica. Također, voz može biti pokretan konjskom snagom, kablovima, gravitacijom, pneumaticima i gasnim turbinama. Pokretani vagoni se kreću sa mnogo manje trenja od vozila sa gumama na asfaltiranim cestama, što čini vozove energetski efikasnije, ali ipak ne toliko efikasne kao što su brodovi.
Međugradski vozovi su dugolinijske usluge koje spajaju gradove;<ref>Cooper ''et al.'', 1998: 279</ref> moderne visokobrzinske željeznice su u mogućnosti razvijanja brzina do 350
=== Cesta ===
{{Glavni|Cestovni transport}}
[[Image:Harborfreeway2.jpg|thumb|[[Harbor Freeway]] je često pretrpana tokom sati gužve u[[Downtown Los Angeles| ]][[Los Angeles
Cesta je prepoznatljiva ruta, odnosno put, između dva ili više mjesta.<ref Name="Major_Roads_of_the_United_States">{{cite web|title=Major Roads of the United States|publisher=United States Department of the Interior|date=
Najčešće cestovno vozilo je automobil; putničko vozilo s točkovima koje sa sobom nosi [[automobilski motor|motor]]. Ostali korisnici ceste su [[bus]]evi, [[kamion]]i, [[motocikl]]i, [[bicikl]]i i pješaci. Od 2010, bilo je 1.015 milijardi automobila širom svijeta. Cestovni promet nudi potpunu slobodu korisnicima cesta za prijenos vozila sa jedne lokacije na drugu i sa jedne ceste na drugu prema potrebi i prilici. Ova fleksibilnost promjena u lokaciji, smjeru, brzini i tajmingu putovanja nije dostupna za ostale načine transporta. Moguće je omogućiti servis vrata-do-vrata jedino cestovnim transportom.
Red 128:
[[Datoteka:First flight2.jpg|thumb|Prvi let [[Braća Wright|braće Wright]] tokom 1903.]]
Industrijska revolucija u 19. vijeku vidjela je veliki broj izuma koji su fundamentalno izmijenili transport. Sa telegrafijom, komunikacija je postala trenutna i nezavisna od transporta. Izum parne mašine, blisko praćene svojom primjenom u željezničkom transportu, napravio je transport nezavsnim od ljudskog ili životinjskog pogona. I brzina i kapacitet su se brzo povećali, dopuštajući specijalizaciju kroz proizvodnju koja je bila locirana nezavisno od prirodnih resursa. Devetnaesti vijek također je dočekao razvoj [[parobrod
Sa razvojem motora s unutrašnjim sagorijevanjem i automobilom na prekretnici u 20. vijek, cestovni promet je postao više održiv, dopuštajući uvođenje mehaničkog privatnog transporta. Prve autoceste su konstruirane tokom 19. vijeka makadamski. Kasnije, asfalt i beton postali su dominantni materijali za popločavanje. Godine 1903, prvi upravljani avion je predstavljen, a nakon Prvog svjetskog rata, to je postalo brz način za transport ljudi i brzih dobara na velike udaljenosti.<ref>Bardi, Coyle and Novack, 2006: 158</ref>
Nakon Drugog svjetskog rata, automobili i zračne linije uzeli su veće udjele u transportu, smanjujući željeznički i vodeni transport na prebacivaje tereta i kraća putovanja putnika.<ref name=cooper277>Cooper ''et al.'', 1998: 277</ref> Naučni svemirski let je pokrenut 1950-tih, sa brzim rastom do 1970-tih, kada je interes opao. U 1950-tim, predstavljanje kontejnerizacije dalo je masivno povećanje efikasnosti u teretnom saobraćaju, dozvoljavajući globalizaciju.<ref name=bcn21114>Bardi, Coyle and Novack, 2006: 211–14</ref> Međunarodno putovanje zrakom postalo je još više pristupačno u 1960-tim, sa komercijalizacijom mlaznog motora. Zajedno sa rastom u cestama i putevima, ovo je dovelo do smanjenja za željezničkim i vodenim transportom. Nakon predstavljanja [[Shinkansen
Ranije u historiji SAD-a, većina akvdukata, mostova, kanala, željeznica, cesti i tunela bili su u posjedu privatnih dioničkih korporacija. Većina takve indrastrukture transporta došla je pod kontrolu vlade u kasnom 19. i ranom 20. vijeku, kulminirajući u nacionalizaciju međugradskih putnika željezničkog servisa sa kreiranjem [[Amtrak
== Utjecaj ==
Red 151:
Planiranje transporta omogućava visoku upotrebu i manji utjecaj u pogledu nove infrastrukture. Koristeći modele prognoziranja transporta, planeri su u mogućnosti predvidjeti buduće obrasce transporta. Na operativnom nivou, logistika omogućava vlasnicima tereta planirati transport kao dio lanca snabdijevanja. Transport kao polje se studira kroz ekonomiju transporta, okosnica za stvaranje regulative politike vlasti. Prometno inženjerstvo, poddisciplina građevinskog inženjerstva, mora uzeti u obzir generaciju putovanja, distribuciju putovanja, izbor načina i zadatak puta, dok se operativni nivo upravlja kroz cestovno prometno inženjerstvo.
[[Datoteka:Old Market Roundabout, Bristol.jpg|thumb|[[Inženjering]] ovog kružnog toka u [[Bristol
Zbog negativnih utjecaja koji nastaju, transport često postaje subjekat kontroverzi vezano za izbor načina, kao i povećanog kapaciteta. Automobilski transport se može vidjeti kao kao tragedija zajedničkih dobara, gdje fleksibilnost i udobnost za pojedince mogu pogoršati prirodne i gradske sredine za sve. Gustoća razvoja zavisi od načina transporta, sa javnim transportom koji dopušta bolje prostorno korištenje. Dobra upotreba tla drži zajedničke aktivnosti blizu ljudskih kuća i mjesta visokogustog razvoja bliže transportnim linijama i čvorovima, da smanji potrebu za transportom. Postoje ekonomije aglomeracije. Iza transportacije neka korištenja zemlje su efikasnija kada su grupisana. Transportni objekti zauzimaju zemlju, te u gradovima, trotoare (ulice i parking) mogu lahko preći 20 procenata ukupne upotrebe zemlje. Efikasan transportni sistem može smanjiti zemljišne otpade.
Red 162:
{{Glavni|Transport i okolina}}
Transport predstavlja veliko korištenje energije i spaljuje najveći dio svjetske nafte. Ovo uzrokuje zagađenje zraka, uključujući azotne okside i čestice, te je također značajan doprinosilac globalnom zatopljenju kroz emisije ugljik-dioksida,<ref name = "pnas_pdf">{{cite web|url=http://www.pnas.org/cgi/reprint/0702958104v1.pdf|title=Climate forcing from the transport sectors|author=Fuglestvet et al., [[Center for International Climate and Environmental Research]]|year=2007}}</ref> zbog kojeg je transport najbrže rastući emisijski sektor.<ref>{{cite web|url=http://www.worldwatch.org/node/5579|title=Analysis: Nano Hypocrisy?|author=[[Worldwatch Institute]]|date=16.
Ostali okolinski utjecaji na transportne sisteme uključuju saobraćajne gužve i automobilski orijentirano širenje gradova, što zauzima prirodna staništa i poljoprivredna tla. Smanjenjem emisije transporta globalno, pretpostavlja se da će se napraviti značajan pozitivan učinak na [[kvalitet zraka]] Zemlje, te smanjenja [[kisela kiša|kisele kiše]], [[smog
== Također pogledajte ==
|