Razlika između verzija stranice "Slovačka"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke
Red 21:
valuta = [[Euro]] |
vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |
himna = "[[Nad Tatrou sa blýska]]" ("Munje nad Tatrom")<center></center> |
internetski_nastavak = [[.sk]] |
pozivni_broj = +421 |
||bdp_godina=Procjena 2019.|bdp_per_capita=$37.021|bdp_ukupno=$201,799 milijarda|gini=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>20.9|gini_godina=2018|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.857|hdi_godina=2018}}
 
'''Slovačka''' ( Slovensko ) je država u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Na sjeverozapadu graniči s [[Češka|Češkom]], jugozapadu s [[Austrija|Austrijom]], na jugu s [[Mađarska|Mađarskom]] na istoku s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i sjeveru s [[Poljska|Poljskom]].
 
[[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je Bratislava. Službeni jezik je [[Slovački jezik|slovački jezik]] ( slovenský jazyk ) koji pripada grupi [[Slavenski jezici|Slavenskih jezika]].
 
Nezavisnost je stekla 1. januara 1993. godine nakon mirne [[Raspad Čehoslovačke|disolucije bivše Čehoslovačke]].
Red 65:
U razdoblju između dva rata, demokratska i napredna Čehoslovačka je bila pod stalnim pritiskom revanšističkih vlada Njemačke i Mađarske, sve dok je nisu podijelili [[Minhenski sporazum|Minhenskim sporazumom]] 1938. god.
 
Nakon njemačke okupacije Češke (1939.) ustrojena je zasebna slovačka država pod kontrolom [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], dok je veliki dio slovačkog nacionalnog teritorija ustupljen Mađarskoj. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički nadbiskup Jozef Tiso koji je postao vođa marionetske države. Većina [[Židov|židovskogžidov]]skog stanovništva je odvedena u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]], a [[Antifašizam|antifašistički]] pokret je organizirao snažnu oružanu pobunu 1944. god. i uslijedio je [[Gerilsko ratovanje|gerilski rat]] protiv njemačke okupacije.
 
Nakon sloma Njemačke u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Slovaci su s Česima obnovili zajedničku državu, ustrojenu od dviju federativnih jedinica – Češke i Slovačke.
Red 76:
 
Kad je 1989. god. pala komunistička vlast, nastupila je tzv. [[Baršunasta revolucija]]. God. 1991. država je preuređena u Čehoslovačku Republiku, a u julu 1992. god. premijer [[Vladimír Mečiar]] je donio odluku da su republički zakoni ispred federalnih. On je također, tokom cijele jeseni s premijerom Češke republike, [[Vaclav Klaus|Vaclavom Klausom]], dogovarao mirno razvrgavanje federacije (tzv. ''Baršunasti razvod''). Od 1. januara 1993. god. Slovačka je postala nezavisna [[država]].
[[Datoteka:Prague November 1989 - Old Town Square Memorial.jpg|mini|[[Baršunasta revolucija]] u [[Prag|Pragu]]u 1989. god.]]
 
=== Slovačka Republika ===
Red 98:
 
=== Himna ===
[[Nad Tatrou sa blýska]] ([[Bosanski jezik|na bosanskom]]: "Nad Tatrama sijeva") [[Državna himna|državna je himna]] Slovačke. Historijski korijeni himne su u [[Srednja Evropa|srednjeevropskom]] [[Romantizam|romantičnom]] [[Nacionalizam|nacionalizmu]] [[19. vijek|19. vijeka]]a. Oluja nad [[Tatre|Tatrama]] simbolizira opasnost koja se nadvila nad [[Slovaci|slovački narod]].
 
Stihove je početkom [[1844.]] napisao student Janko Matúška. Muzika je preuzeta iz stare slovačke narodne pjesme ''Kopala studienku'', što mu je predložio kolega student Jozef Podhradský, budući panslavistički aktivist. Prva je strofa pjesme postala dio himne [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1918.]] godine.
Red 108:
Slovačka je kopnena [[Srednja Evropa|srednjoevropska]] zemlja s planinskim predjelima na sjeveru i ravnicama jugu.
 
Slovačka se prostire na 48.845 &nbsp;km<sup>2</sup>, od čega je 31% obradivo zemljište, 17% [[pašnjaci]], 41% [[Šuma|šume]], 3% kultivirano područje. Preostalih 8% uglavnom je prekriveno građevinama i infrastrukturom, te dijelom s stjenovitim planinskim grebenima i drugim neobrađenim zemljištem.
 
Najsjevernija točka Slovačke je u blizu Beskydoka, planine na granici s Poljskom u blizini sela Oravská Polhora u Beskidima. Najjužnija točka je u blizini sela Patince na Dunavu na granici s Mađarskom. Najzapadnija točka je na rijeci Moravi u blizini Záhorske Vesi na austrijskoj granici. Najistočnija točka je blizu vrha Kremenec u blizini sela Nova Sedlica na sjecištu slovačke, poljske i ukrajinske granice.
Red 114:
Najviši vrh države je Gerlachovský štít u Visokim Tatrama visok 2,655 metara, najniža točka je na 94 metra na rijeci Bodrog u blizini Mađarske.
 
Slovačka graniči s [[Poljska|Poljskom]] na sjeveru u dužini od 547 &nbsp;km, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku 98 &nbsp;km, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu 679 &nbsp;km, [[Austrija|Austrijom]] na jugozapadu 106 &nbsp;km i [[Češka|Češkom]] u sjeverozapadu 252 &nbsp;km. Ukupna dužina granice je 1.672 &nbsp;km.
 
== Politika ==
Red 127:
 
=== Političke partije Slovačke Republike ===
Glavne političke stranke zastupljene u parlamentu SR:
 
* Smer-SD (50 zastupnika)
Red 138:
=== Predsjednik Slovačke Republike ===
 
Predsjednik Slovačke Republike zastupa Slovačku Republiku u inostranstvu i unutar Republike. Svojim odlukama osigurava redovno djelovanje državnih tijela. Njegove su ovlasti relativno ograničene. Među najvažnije spada pravo ulaganja [[veto|veta]] na zakone odobrene u Parlamentu. Također je vrhovni zapovjednik [[Oružane snage Slovačke|Oružanih snaga SR]].
 
Predsjednika biraju građani Slovačke Republike na neposrednim izborima tajnim [[glasanje]]m za razdoblje od pet godina. Kandidate za predsjednika predlaže najmanje 15 zastupnika u Parlamentu SR ili građani na temelju peticije potpisane od najmanje 15 000 građana. Za predsjednika se bira kandidat koji je stekao više od 50 posto važećih glasova. Ista osoba može biti izabrana za predsjednika najviše u dva uzastopna razdoblja.
Red 178:
=== Veći gradovi ===
*[[Bratislava]] (glavni grad)
 
* [[Banská Bystrica]]
* [[Košice]]
Line 204 ⟶ 203:
 
=== Cestovni saobraćaj ===
[[Datoteka:Einsteinka.jpg|mini|Autocesta na izlazu iz Bratislave]]Postoje četiri glavne autoceste D1 do D4 i osam ekspresnih putova R1 do R8. Mnogi od njih su još u izgradnji.Autocesta D1 povezuje [[Bratislava|Bratislavu]] s [[Trnava|Trnavom]], Nitrom, Trenčinom, [[Žilina (regija)|Žilinom]] i šire, dok autocesta D2 povezuje [[Prag]], [[Brno]] i [[Budimpešta|Budimpeštu]] u smjeru sjever-jug. Veliki dio autoceste D4 (vanjska obilaznica), koji bi trebao olakšati pritisak na sustav autocesta [[Bratislava]], trebao bi se otvoriti 2020. godine. Autocesta A6 do [[Beč|Beča]]a povezuje Slovačku izravno s austrijskim sustavom autocesta, a otvorena je 19. novembra 2007.
 
=== Zračni saobraćaj ===
Slovačka ima četiri međunarodna aerodroma. Aerodrom M. R. Štefánik u Bratislavi glavna je i najveći aerodrom. Smješten je 9 kilometara (5,6 milje) sjeveroistočno od centra grada. Služi civilnim i državnim, redovnim i izvanrednim domaćim i međunarodnim letovima. Postojeće piste podržavaju slijetanje svih uobičajenih vrsta aviona koji se trenutno koriste. Aerodrom posljednjih godina uživa brzo rastući promet putnika; opskrbio je 279.028 putnika.[[Košice]] je aerodrom koji služi [[Košice]]. To je drugi najveći aerodrom u Slovačkoj. Aerodrom Poprad – Tatry treća je najprometniji aerodrom, a aerodrom nalazi se 5 &nbsp;km istočno od sjeveroistoka od skijališta grada Poprada. Aerodrom Sliač najmanji je međunarodni aerodrom i trenutno obavlja samo ljetne čarter letove do popularnih destinacija na moru.
 
=== Željeznički saobraćaj ===
Željeznice Slovačke Republike pružaju usluge željezničkog prijevoza na nacionalnim i međunarodnim linijama.
 
Luka Bratislava jedna je od dvije međunarodne riječne luke u Slovačkoj. Luka povezuje Bratislavu s međunarodnim brodskim saobraćajem, posebno međusobnim povezivanjem između Sjevernog i Crnog mora preko kanala Rajna-Glavni-Dunav. Uz to, turističke brodice djeluju iz putničke luke Bratislave, uključujući rute do Devina, Beča i drugdje. Luka Komárno je druga najveća luka u Slovačkoj, površine preko 20 hektara, a nalazi se otprilike 100 &nbsp;km istočno od Bratislave. Leži na ušću dviju rijeka - Dunava i Váha.
 
== Obrazovanje ==
Line 227 ⟶ 226:
 
== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[2011]]. godine,<ref>{{cite web|title=Official data on the structure of the Slovak population|url=http://portal.statistics.sk/files/tab-10.pdf|file=PDF|publisher=Portal.statistics.sk|accessdate=2012-12. 11-125. 20125}}</ref> u Slovačkoj je živjelo ukupno 5 397 036 stanovnika od čega je najviše [[Slovaci|Slovaka]] (80,7%). Najbrojnija nacionalna manjina su [[Mađari]] (8,5%), dok je [[Romi|Roma]] (2%),<ref>{{cite web|title=Roma political and cultural activists estimate that the number of Roma in Slovakia is higher, citing a figure of 350,000 to 400,000|url=http://www.slovakia.org/society-roma.htm|publisher=Slovakia.org|accessdate=2012-11-25. 11. 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130822033250/http://www.slovakia.org/society-roma.htm|archivedate=22. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Česi|Čeha]] (0,6%), Rusini (0.6%) i ostalih (7,6%).<ref name= gov-stats>{{cite web |title=Slovakia: Ethnicity of the Population Section |publisher= Government of Slovakia |year=2010 |url=http://www.government.gov.sk/10134/slovakia.php?menu=1293 |accessdate=5. October10. 2010}}</ref>
 
[[2007]]. godine je procijenjeno da je stopa feriliteta u Slovačkoj 1,33, što je znatno ispod prosječnog nivoa i jedna je od najnižih stopa među državama članicama [[Evropska unija|Evropske unije]].
Line 236 ⟶ 235:
Službeni jezik je [[Slovački jezik|slovački]], član slavenske jezične obitelji. [[Mađarski jezik|Mađarski]] se široko govori u južnim krajevima, a [[Ruski jezik|ruski]] se koristi u nekim dijelovima sjeveroistoka. Jezici manjina imaju zajednički status u općinama u kojima veličina manjinskog stanovništva zadovoljava zakonski prag od 15% u dva uzastopna popisa.Slovačka se svrstala među najbolje zemlje EU po pitanju stranih jezika. U 2007. godini 68% stanovništva u dobi od 25 do 64 godine tvrdilo je da govori dva ili više stranih jezika, završavajući na drugom mjestu u Evropskoj uniji. Najpoznatiji strani jezik u Slovačkoj je češki. Izvještaj Eurostata također pokazuje da 98,3% slovačkih učenika u srednjoškolskom obrazovanju pohađa dva strana jezika, što je visoko nad prosjekom od 60,1% u Evropskoj uniji.
 
Zajednica gluhih koristi slovački jezik znaka. Iako su govorni češki i slovački slični, slovački znakovni jezik nije osobito blizak češkom znakovnom jeziku .<ref>{{cite web|url=http://www-8.mensiny.vlada.gov.sk/data/files/418.doc|title=Zákon 184/1999 Z. z. o používaní jazykov národnostných menšín|last=Slovenskej Republiky|first=Národná Rada|year=1999|publisher=Zbierka zákonov|language=Slovak|accessdate=7. June6. 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>
 
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|boja_stuba6=#FFBF00|boja_stuba7=#C19A6B|boja_stuba8=#C154C1|cifra_stuba1=62|cifra_stuba2=3.8|cifra_stuba3=8.9|cifra_stuba4=0.9|cifra_stuba5=0.3|cifra_stuba6=0.5|cifra_stuba7=13.4|cifra_stuba8=10.6|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Grkokatoličanstvo]]|ime_stuba3=[[Protestantizam]]|ime_stuba4=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba5=[[Jehovini svjedoci]]|ime_stuba6=Ostale religije|ime_stuba7=[[Ireligija]]|ime_stuba8=Neizjašnjeno|maks=100|naslov=Religije u Slovačkoj 2011.}}
 
===Religija===
Prema popisu iz 2011. godine 62.0% stanovnika Slovačke se izjasnilo kao katolici, 5,9% kao protestanti, 3,8% kao grčki katolici, 0,9% kao pravoslavci dok je 13,4% ateista a 10.6%
 
njih nije uopće odgovorilo na pitanje vjeroispovijesti.<ref>{{cite web|title=Data from the Slovak Statistical Office 2011|year=2011|url=http://portal.statistics.sk/files/tab-14.pdf}}</ref> U [[2004]]. godini, otprilike jedna trećina tadašnjeg članstva crkve redovno su prisustvovali crkvenim službama.<ref>{{cite web|last=Manchin|first=Robert|title=Religion in Europe: Trust Not Filling the Pews|publisher=Gallup|year=2004|url=http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|accessdate=4. December12. 2009}}</ref> U periodu prije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] u Slovačkoj je živjeo znatan broj [[Jevreji|Jevreja]] (procjene govore o brojci od oko 90.000 ili 1,6% stanovništva) ali je zbog poznatih dešavanja tokom rata njihov broj smanjen na današnji broj od oko 2.300 ili procentualni udio od 0,04% ukupnog stanovništva.<ref>{{cite web|last=Vogelsang|first=Peter|coauthors=Brian B. M. Larsen|title=Deportations|work=The Danish Center for Holocaust and Genocide Studies|year=2002|url=http://www.holocaust-education.dk/holocaust/deportationer.asp|accessdate=26. 4. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110810055334/http://www.holocaust-education.dk/holocaust/deportationer.asp|archivedate=10. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>
 
== Turizam ==
[[Datoteka:Bardejov10Slovakia6.JPG|mini|261x261piksel|Središte Bardejova - svjetska baština [[UNESCO|UNESCO-]]<nowiki/>a]]
U Slovačkoj se nalaze prirodni [[Pejzaž|pejzažipejzaž]]i, [[Planina|planine]], [[Pećina|pećine]], srednjovekovni [[Zamak|zamkovi]] i [[Grad (naseljeno mjesto)|gradovi]], narodna [[arhitektura]], banje i skijališta. Više od 5,4 milijuna turista posjetilo je Slovačku tokom 2017., a najatraktivnije destinacije su glavni grad Bratislava i Visoke Tatre.
 
Većina posjetilaca dolazi iz [[Češka|Češke]] (oko 26%), [[Poljska|Poljske]] (15%) i [[Njemačka|Njemačke]] (11%). Slovačka sadrži mnogo dvoraca, od kojih je većina u ruševinama. Najpoznatiji dvorci uključuju dvorac Bojnice (koji se često koristi kao lokacija za snimanje filmova), dvorac Spiš (na listi UNESCO-a), dvorac Orava, dvorac Bratislava i ruševine dvorca Devín. Dvorac Čachtice nekada je bio dom najplodnije ženske serijske ubojice, 'Krvave dame', Elizabeth Báthory. Položaj Slovačke u Europi i prošlosti zemlje (dio Kraljevine Ugarske, Habsburška monarhija i Čehoslovačka) učinio je mnoge gradove i slične gradovima u Češkoj (Prag), Austriji (Salzburg) ili Mađarskoj ( kao što je Budimpešta). U mnogim gradovima sačuvano je povijesno središte sa najmanje jednim kvadratom. Velika povijesna središta mogu se naći u Bratislavi, Trenčinu, Košicama, Banskoj Štiavnici, Levoči i Trnavi. Istorijski centri posljednjih godina prolaze kroz obnovu.
Line 265 ⟶ 264:
 
=== Slikarstvo ===
Vizualna umjetnost u Slovačkoj predstavljena je slikarstvom, crtežom, grafikom, ilustracijom, umjetnošću i zanatom, kiparstvom, fotografijom ili konceptualnom umjetnošću. Slovačka nacionalna galerija osnovana 1948. godine najveća je galerija u Slovačkoj. Dva zaslona u [[Bratislava|Bratislavi]] nalaze se u palači Esterházy (Esterházyho palác) i Vodnoj kasarni (Vodné kasárne), koja su jedna pokraj druge. Smješteni su na obali [[Dunav|Dunava]]a u Starom gradu.
[[Datoteka:Bryndzové halušky so slaninou.jpg|mini|[[Halušky]]]]
 
Line 307 ⟶ 306:
|-
|5. jula
|[[Dan Ćirila i Metoda|Dan Ćirila i Metodaija]]ija
|''Sviatok svätého Cyrila a Metoda''
|-