Razlika između verzija stranice "Minutni volumen"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
|||
Red 1:
[[Datoteka:2031 Factors in Cardiac Output.jpg|thumb|Glavni faktori uticaja na minutni volumen (''cardiac output'') – srčana stopa i udarni volumen (''stroke volume''), od kojih su oba također promjrnjiva<ref name="CNX2014">{{cite book|last1=Betts|first1=J. Gordon|title=Anatomy & physiology|date=2013|isbn=1938168135|url=http://cnx.org/content/m46676/latest/?collection=col11496/latest|accessdate=11.
'''Minutni volumen srca''' ('''MVS''') je [[volumen]] [[krv
Gledanu u različitim jedinicama, kao što su dm<sup>3</sup>/min (1 dm<sup>3</sup> iznosi do 1000 cm<sup>3</sup> ili 1 litru). Srednji minutni volumen srca u mirovanju, kod mušlaraca je 5,6 L/min, a 4,9 L/min kod žena<ref>{{cite book |author= Guyton, Arthur C.; John E. (John Edward) |title=Textbook Of Medical Physiology |publisher=Elsevier Inc. |location=Philadelphia |year=2006 |isbn=0-7216-0240-1 |edition=11th}}</ref>.
== Proračun ==
Minutni volumen srca (<math>MVS</math>) ovisi o [[udarni volumen
:<math> MVS</math> = <math>UV</math> × <math>FSU</math>,
pri čemu je udarni volumen krvi količina koja je potisnuta u jednoj komori sistole.
Postoji nekoliko načina za određivanje kliničkih MVS, od invazivne unutarsrčane[[kateterizacija
==Klinički značaj ==
Glavna uloga srčanog transporta krvi kroz tijelo je dostavljanje [[kisik]]a i [[hrana
Ako se srčani volumen povećava u netrenirane zdrave osobe, on ima maksimalni doprinos povećanju broja otkucaja srca. Također, promjene u položaju tijela, povećana aktivnost [[SNS|
Parametar koji je u vezi sa udarnim volumenom je [[istisna frakcija]], što znači da je udio istisnutog volumena lijeve komore za vrijeme kontrakcije u fazi istiskanja srčanog ciklusa ili sistole u pozitivnom odnosu sa minutnim volumenom. Prije sistole, lijeva komora se ispuni potrebnom količinom krvi, poznatom kao [[krajnji dijastolni volumen]] (ADF). Sistola lijeve komore skuplja i steže krv na minimum volumena, koji se zove [[krajnji sistolni volumen]] (KSV), jer nije potpuno prazna. Istisnuta frakcija zavisi od krajnjeg dijastolnog volumena u komori, koji može biti promijenjen zbog bolesti komore i na taj način nenormalno proširen. Međutim, ona može ostati na konstantnom minutnom volumenu, unatoč dilataciji lijeve komore i poremećene kontrakcije, odnosno može to nadoknaditi povećanim krajnjim volumenom dijastole.
:[[Udarni
:[[Istisni dio]]: <math>ID</math> = (<math>UV</math> / <math>KDV</math>) × 100 %
Red 29:
::<math>PT</math> = površina tijela u kvadratnim metrima
Bolesti[[kardiovaskularni sistem
== Također pogledajte==
Red 40:
{{Fiziologija srca i krvnih sudova}}
[[Kategorija:Srce]]
|