Razlika između verzija stranice "Minutni volumen"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:2031 Factors in Cardiac Output.jpg|thumb|Glavni faktori uticaja na minutni volumen (''cardiac output'') – srčana stopa i udarni volumen (''stroke volume''), od kojih su oba također promjrnjiva<ref name="CNX2014">{{cite book|last1=Betts|first1=J. Gordon|title=Anatomy & physiology|date=2013|isbn=1938168135|url=http://cnx.org/content/m46676/latest/?collection=col11496/latest|accessdate=11. August8. 2014|pages=787–846}}</ref>|330x330px]]
'''Minutni volumen srca''' ('''MVS''') je [[volumen]] [[krv|krvi]]i koji [[srčana komora]] upumpava u jednoi minuti.<ref name=“Hadži"Hadži-Maslić“Maslić">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref>
 
Gledanu u različitim jedinicama, kao što su dm<sup>3</sup>/min (1 dm<sup>3</sup> iznosi do 1000&nbsp;cm<sup>3</sup> ili 1 litru). Srednji minutni volumen srca u mirovanju, kod mušlaraca je 5,6&nbsp;L/min, a 4,9&nbsp;L/min kod žena<ref>{{cite book |author= Guyton, Arthur C.; John E. (John Edward) |title=Textbook Of Medical Physiology |publisher=Elsevier Inc. |location=Philadelphia |year=2006 |isbn=0-7216-0240-1 |edition=11th}}</ref>.
 
== Proračun ==
Minutni volumen srca (<math>MVS</math>) ovisi o [[udarni volumen |udarnom volumnu]] (<math>UV</math>) i [[frekvencija otkucaj srca |frekvencije otkucaja srca]] (<math>FSO</math>):
 
:<math> MVS</math> = <math>UV</math> × <math>FSU</math>,
 
pri čemu je udarni volumen krvi količina koja je potisnuta u jednoj komori sistole.
Postoji nekoliko načina za određivanje kliničkih MVS, od invazivne unutarsrčane[[kateterizacija | kateterizacije]] do neinvazivnog mjerenje arterijskog [[puls]]a.
 
==Klinički značaj ==
Glavna uloga srčanog transporta krvi kroz tijelo je dostavljanje [[kisik]]a i [[hrana | nutrijenata]] i drugih materija u [[ćelije (biologija)|ćelije]], kako bi se osigurao njihov opstanak i pravilno funkcioniranje i uklanjanje otpadnih materija. Srce pumpa krv u[[arterija | arterije]], koja je u njega došla iz [[vena|venskog]] sistema, tako da je količina krvi koja dolazi u srce minutni volumen. Međutim, oni imaju važnu ulogu za podmirivanje potreba za kisikom u ćelijama, kao i kapacitetu arteriovenskog sistema, odnosno [[krvotok]]a. Povećane potrebe organizma za kisikom, povećaju protok krvi kroz vene do srca. Vene u tijelu reguliraju protok krvi do srca putem aktivne [[vazodilatacija|vazodilatacije]] i vazokonstrikcije, čime se povećava ili smanjuje [[cirkulacijski otpor|cirkulacijski otpor.]].
 
Ako se srčani volumen povećava u netrenirane zdrave osobe, on ima maksimalni doprinos povećanju broja otkucaja srca. Također, promjene u položaju tijela, povećana aktivnost [[SNS| simpatičkog]] i smanjena aktivnost [[PNS|parasimpatičkog nervnog sistema]] može povećati minutni volumen. Učestalost srčanog ritma može varirati za faktor 3, između 60 i 180 otkucaja u minuti, a minutni volumen može biti između 70 i 120 ml, što je variranje samo za faktor 1,7.<ref>{{cite book |author=Levy, Matthew N.; Berne, Robert M. |title=Cardiovascular physiology |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=1997 |isbn=0-8151-0901-6 |edition=7th}}</ref><ref>{{cite book |author=Rowell, Loring B. |title=Human cardiovascular control |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1993 |isbn=0-19-507362-2 }}</ref><ref>{{cite book |author=Braunwald, Eugene |title=Heart disease: a textbook of cardiovascular medicine |publisher=Saunders |location=Philadelphia |year=1997 |isbn=0-7216-5666-8 |edition=5th}}</ref>
Parametar koji je u vezi sa udarnim volumenom je [[istisna frakcija]], što znači da je udio istisnutog volumena lijeve komore za vrijeme kontrakcije u fazi istiskanja srčanog ciklusa ili sistole u pozitivnom odnosu sa minutnim volumenom. Prije sistole, lijeva komora se ispuni potrebnom količinom krvi, poznatom kao [[krajnji dijastolni volumen]] (ADF). Sistola lijeve komore skuplja i steže krv na minimum volumena, koji se zove [[krajnji sistolni volumen]] (KSV), jer nije potpuno prazna. Istisnuta frakcija zavisi od krajnjeg dijastolnog volumena u komori, koji može biti promijenjen zbog bolesti komore i na taj način nenormalno proširen. Međutim, ona može ostati na konstantnom minutnom volumenu, unatoč dilataciji lijeve komore i poremećene kontrakcije, odnosno može to nadoknaditi povećanim krajnjim volumenom dijastole.
 
:[[Udarni volumen]]: <math>UV</math> = <math>KDV</math> – <math>KSV</math>
 
:[[Istisni dio]]: <math>ID</math> = (<math>UV</math> / <math>KDV</math>) × 100 %
Red 29:
::<math>PT</math> = površina tijela u kvadratnim metrima
Bolesti[[kardiovaskularni sistem | kardiovaskularnog sistema]], naprimjer [[visok krvni pritisak]] i [[zatajenje srca]], često su povezane sa promjenama minutnog volumena srca. Može doći do povećanja u MVS, naprimjer pri [[infekcija]]ma,[[sepsa | sepsi]] ili njegovom smanjenju, kao što je u [[kardiomiopatija]]ma i zatajenju srca. Precizna identifikacija MVS je važna u kliničkoj medicini za poremećaje i diagnosticiranje, a koristi se u određivanju odgovarajućih tretmana.
 
== Također pogledajte==
Red 40:
 
{{Fiziologija srca i krvnih sudova}}
 
[[Kategorija:Srce]]