Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m razne ispravke
Red 2:
'''Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju''' (''MKSJ'', {{jez-en|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} - ICTY,<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/en/about|title=About the ICTY {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|accessdate=1. 4. 2016}}</ref> također: ''Haški tribunal'') jest skraćeni naziv za ''Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine'', tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Sud djeluje kao ad hoc tijelo i ima sjedište u [[Den Haag]]u. Osnovan Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti [[UN]] [[25. maj]]a [[1993]]. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/bilten/Bilten15.pdf|title=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|last=|first=|date=1. 4. 2016|website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|publisher=Fond za humanitarno pravo|accessdate=}}</ref> Najteža moguća kazna koju može izreći jest [[doživotni zatvor]].
 
Pred sudom je optuženo ukupno 161 osoba, zadnja optužnica je podignuta u decembru 2004. godine a zadnja potvrđena i otpečaćena u proljeće 2005.<ref name="OTP history">{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/95|title=History of the office of the prosecutor}}</ref> Zadnji bjegunac Suda Goran Hadžić uhapšen je 20. jula 2011.<ref name="aljaz">[http://english.aljazeera.net/news/europe/2011/07/201172074249705610.html Serbia's last war crimes fugitive arrested], Al Jazeera.net, 20 July 2011.</ref> Zadnja presuda je donešena 29. novembra 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title= The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case |website= International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|date= 29. November11. 2017|access-date=29. November11. 2017}}</ref> a Sud je formalno prestao postojati 31. decembra 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.icty.org/en/press/icty-president-agius-delivers-final-address-to-united-nations-general-assembly|title= ICTY President Agius delivers final address to United Nations General Assembly |website= International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date= 29. November11. 2017}}</ref>
 
 
== Osnivanje ==
Line 10 ⟶ 9:
Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] br. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 808|808]] od 22. februara 1993. odlučeno je da se ''uspostavi međunarodni sud za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine''.
 
Sud je prvobitno predložio njemački ministar vanjskih poslova [[Klaus Kinkel]].<ref>Hazan, Pierre. 2004. ''Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia.'' College Station: Texas A & M University Press<!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --></ref> Do 25. maja 1993., međunarodna zajednica je pokušala da diplomatski, vojno, politički, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvrši pritisak na vođe bivših jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvještaj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridružen, formalno formirajući MKSJ. Sudu je dodijeljena nadležnost nad četiri grupe zločina počinjenih na teritoriji [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]] od 1991. godine: teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]], [[Ratno pravo|kršenja zakona i običaja rata]], počinjenog [[Genocid|genocidagenocid]]a i [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]]. Maksimalna kazna koju je sud mogao izreći bila je doživotna kazna zatvora.
 
== Organizacija ==
=== Tužioci ===
U vrijeme raspuštanja suda, u Sudu je bilo sedam stalnih i jedan ad hoc sudija.<ref name="Current judges">{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/about/chambers/judges |title=The Judges |publisher=ICTY |accessdate=12. September9. 2016}}</ref><ref name="Burton Hall appointment">{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/press/judge-burton-hall-appointed-to-the-icty |title=Judge Burton Hall appointed to the ICTY |publisher=ICTY |date=3. October10. 2016 |accessdate=4. October10. 2016}}</ref> Tokom rada Suda imenovano je ukupno 86 sudija iz 52 države članice Ujedinjenih nacija. Od tih sudija, stalnih sudija je bilo 51, 36 sudija ''ad litem'' (sudija dodijeljen za određeni postupak) i jedan je bio ''ad hoc'' sudija s tim da je jedan sudija istovremeno bio i stalni i ad litem sudija, a drugi je služio i kao stalni i ad hoc sudija.
 
Članice UN-a i države posmatrači su generalnom sekretaru UN-a mogle predložiti za sudiju do dva kandidata različitih nacionalnosti.<ref name="Updated Statute of the ICTY Article">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Statute/statute_sept09_en.pdf|title=Article 13bis}}</ref> Generalni sekretar UN-a je ovu listu dostavljao Vijeću sigurnosti UN-a koje je odabralo od 28 do 42 kandidata nakon čega se o izboru kandidata raspravljalo na Generalnoj skupštini UN-a. Generalna skupština UN je imala zadatak da izabere 14 sudija sa liste predloženih kandidata.<ref name="Updated Statute of the ICTY Article" /> Mandat sudija je trajao četiri godine s mogućnošću reizbora. Generalni sekretar UN-a imenovao je zamjene u slučaju upražnjenog mjesta za preostali period mandata.<ref name="Updated Statute of the ICTY Article" />
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Međunarodni_krivični_sud_za_bivšu_Jugoslaviju"