Razlika između verzija stranice "Galija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m razne ispravke
Red 3:
'''Galija''' ([[Latinski jezik|latinski]]: Gallia; [[Grčki jezik|grčki]]: Galatia) je bila regija [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] koju su tokom [[Željezno doba|željeznog doba]] naseljavali [[Kelti|keltski narodi]].
Obuhvatala je dijelove današnje [[Francuska|Francuske]], [[Luksemburg]]a, [[Belgija|Belgije]], [[Holandija|Holandije]], većeg dijela [[Švicarska|Švicarske]], centralne i sjeverne [[Italija|Italije]] i dijelove [[Njemačka|Njemačke]], na zapadnoj obali rijeke [[Rajna|Rajne]].
Površina ove regije je iznosila oko 494.169 [[Km|km]]<sup>2</sup>.<ref>[https://books.google.ba/books?id=X1iwAuAJSOcC&pg=PA48&dq=Scythia+square+miles&source=gbs_toc_r&redir_esc=y#v=onepage&q=gallia%20&f=false ''Antička geografija''] Pristupljeno 28.9.2016.</ref>
 
Prema iskazu [[Julije Cezar|Julija Cezara]], Galija je bila podijeljena na tri dijela: [[Galija Keltika]], [[Belgijska Galija]] i [[Galija Akvitanija]]. Arheološki gledano, Gali su nosioci [[Latenska kultura|Latenske kulture]], koja se protezala preko cijele teritorije Galije, kao i na istoku do [[Recija|Recije]], [[Norik]]a, [[Panonija|Panonije]] i jugozapadne [[Germanija|Germanija]] tokom 5. do 1. vijeka p.n.e.
 
Tokom drugog i prvog vijeka p.n.e. Galija je potpala pod [[Rimsko carstvo|rimsku]] vlast. Galija Cisalpina je osvojena 203. a Galija Narbonensis 123. godine p.n.e. Invaziju na ovu teritoriju su izveli [[Kimbri]] i [[Teutonci]] u periodu nakon 120. godine p.n.e., koji su pak poraženi od Rimljana do 103. godine p.n.e. Julije Cezar je konačno pokorio preostale dijelove Galije tokom svojih kampanja vođenih u periodu između 58. i 51. godine p.n.e.
 
Galija će pod rimskom kontrolom ostati 5 vijekova, sve dok [[Domena Soissons]], posljednji ostatak Zapadnog rimskog carstva, nije pala pod [[Franci|Franačku]] vlast 486. godine.
 
Iako su Gali izgubili svoj originalni identitet i jezik tokom kasnog perioda antike, postavši dio objedinjene galsko-rimske kulture, naziv ''Galija'' se zadržao za teritoriju koju su naseljavali i tokom ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Ta teritorija je stekla novi identitet ''Capetianska Kraljevina Francuska'' tokom kasnog perioda srednjeg vijeka. Galija je ostao naziv za Francusku u modernom [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] i modernom [[Latinski jezik|latinskom]].
Red 16:
=== Najraniji period ===
 
Ne postoje pisane informacije o najstarijem periodu u razvoju Galije. Za dostupne informacije o tom periodu najviše se duguje [[Arheologija|arheologiji]].
 
Prije brzog širenje Latenske kulture u 5. i 4. vijeku, teritorija istočnog i južnog dijela sadašnje [[Francuska|Francuske]] se već nalazila u periodu kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Iz [[Kultura polja sa urnama|kulture polja sa urnama]], koja je egzistirala u periodu od 12. do 8. vijeka p.n.e., razvila se [[Halštatska kultura]], kultura kasnijeg [[Željezno doba|željeznog doba]]. Do 500. godine p.n.e. jak uticaj ove kulture se osjećao širom današnjeg dijela Francuske (izuzev područja [[Alpi|Alpa]] i krajnjeg sjeverozapada).
 
Iz Halštatske kulture, tokom 7. i 6. vijeka, po svoj prilici razvio se najraniji oblik Kontinentalno keltske kulture, Latenska kulture, nastala pod mediteranskim uticajem grčke, feničanske, i etrurske civilizacije. Ova kultura se raširila duž rijeka Sene, srednjeg toka Rajne i gornjeg toka Elbe.
Red 41:
== Rimska Galija ==
 
Nakon rimskog osvajanja Galije, galska kultura je u velikoj mjeri potpala pod uticaj rimske kulture. Galija je apsorbovana u Rimsko carstvo, uprava je izmjenjena a Gali su na kraju postali rimski građani.<ref>[http://www.ancientworlds.net/aw/Families/Family/4708 ''Helveti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824152014/http://www.ancientworlds.net/aw/Families/Family/4708 |date=24. August8. 2007 }} Pristupljeno 28.9.2016.</ref> Od 3. do 5. vijeka, područje Galije je bilo izloženo napadima od strane [[Franci|Franaka]]. [[Galsko carstvo]], koja se sastojalo od provincija: Galije, [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] i [[Hispanija|Hispanije]], uključujući i [[Betika|Betiku]] na jugu, koja se odvojila od Rima u periodu od 260. do 273. godine.
 
== Franačka Galija ==
Nakon franačke pobjede u [[Bitka kod Soissonsa (486)|bici kod Soissonsa]], 486. godine, Galija (izuzev Septimanije) je došla pod vlast Merovinga, prvog franačkog kralja. Galsko-rimska kultura, galska kultura romanizovana tokom rimske vladavine i dalje je egzistirala, posebno u oblasti [[Narbonska Galija|Narbonske Galije]]. Ranije romanizovani, sjeverni dio Galije, nakon što je okupiran od strane Franaka, se razvio u Merovingiansku kulturu. Rimski stil života, fokusiran na javne i kulturne događaje, zadržao se duže i nakon kolapsa galsko rimskih regija, gdje su Vizigoti, početkom 5. vijeka, uglavnom naslijedili [[status quo]].
 
== Također pogledajte ==
Red 53:
 
{{Commonscat|Maps of Roman Gaul}}
 
[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historijske regije]]