Razlika između verzija stranice "Elastičnost (fizika)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 7:
== Pregled ==
Kada se elastični materijal deformiše usljed djelovanja vanjske sile, u istom se javlja unutrašnja otpornost na deformacije pri čemu se takav materijal vraća u prvobitno stanje nakon prestanka djelovanja vanjske sile. Postoje razni [[Modul elastičnosti|moduli elastičnosti]], kao što je [[Youngov modul elastičnosti|Jangov modul]], [[
Elastičnost materijala je opisana pomoću dijagrama naprezanja, koji predstavlja odnos između napona (prosječne restorativne unutrašnje sile po jedinici površine) i naprezanja (relativne deformacije).<ref>{{cite book|last=Treloar|first=L. R. G.|title=The Physics of Rubber Elasticity|year=1975|publisher=Clarendon Press|location=Oxford|isbn=978-0-1985-1355-1|page=2}}</ref> Kriva je općenito nelinearna, ali se može uz pomoću [[Taylorov red|Taylorovog reda]] približiti linearnom oodnosu ali samo za dovolno male deformacije (u kojima su članovi višeg reda zanemarljivi). Ako je materijal [[Izotropija|izotropan]], linearni odnos napona i naprezanja se naziva Hukov zakon a koji se obično podrazumjeva da važi do granice elastičnosti za većinu metala ili kristalnih materijala, dok je nelinearna elastičnost općenito neophodna za modelovanje velikih deformacija gumenih materijala čak i u elastičnom opsegu. U slučaju da su izloženi većim vrijednostima napona materijali će ispoljiti plastično ponašanje, što znači da će ''izaći'' iz zone elastičnosti i nepovratno se deformisati pri čemu se neće vratiti u prvobitan oblik ni nakon uklanjanja napona koji je uzrokovao plastičnu deformaciju.<ref>{{cite book|last=Sadd|first=Martin H.|title=Elasticity: Theory, Applications, and Numerics|year=2005|publisher=Elsevier|location=Oxford|isbn=978-0-1237-4446-3|page=70}}</ref>
Za gumaste materijale kao što su elastomeri, nagib krivulje napon–naprezanja se povećava sa porastom vrijednosti napona, tako da gumu progresivno postaje teže dalje istezati, dok se za većinu metala taj gradijent odnosno odnos napon-naprezanje smanjuje pri veoma visokim vrijednostima napona, tako da oni progresivno postaju sve rastezljiviji.<ref>{{cite book|last=de With|first=Gijsbertus|title=Structure, Deformation, and Integrity of Materials, Volume I: Fundamentals and Elasticity|year=2006|publisher=Wiley VCH|location=Weinheim|isbn=978-3-527-31426-3|page=32}}</ref> Elastičnost ne pokazuju samo čvrste tvari već i Nenjutnovski fluidi, poput viskoelastičnih tekućina koji će također ispoljiti svojstvo elastičnosti u određenim uslovima a što je određeno [[Deborahin broj|Deborahinim brojem]].
Red 16:
{{Glavni|Linearna elastičnost}}
Kao što je ranije spomenuto, u slučaju manjih deformacija većina elastičnih materijala kao što su opruge pokazuju linearnu elastičnost i mogu se opisati linearnim odnosom napona i naprezanja. Taj je odnos poznat kao Hookeov zakon. Ideju o tome prvi je formulirao [[Robert Hooke]] 1675. godine kao latinski anagram, „ceiiinosssttuv“. Rad je objavio 1678. godine pod nazivom: ''Ut tensio, sic vis'' što bi značilo ''Koliko izduženja, toliko sile'',<ref>{{cite book|last=Atanackovic|first=Teodor M.|first2= Ardéshir |last2=Guran |title=Theory of elasticity for scientists and engineers|year=2000|publisher=Birkhäuser|location=Boston, Mass.|isbn=978-0-8176-4072-9|chapter=Hooke's law|page=85}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lindahall.org/events_exhib/exhibit/exhibits/civil/design.shtml |title=Strength and Design |website=Centuries of Civil Engineering: A Rare Book Exhibition Celebrating the Heritage of Civil Engineering |publisher=Linda Hall Library of Science, Engineering & Technology |deadurl= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113210736/http://www.lindahall.org/events_exhib/exhibit/exhibits/civil/design.shtml |archivedate=13.
:<math>F=k x,</math>
|