Razlika između verzija stranice "New York City"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
m razne ispravke |
||
Red 7:
| službeni_naziv = City of New York
| slogan =
| nadimak = The [[Big Apple]], Gotham, [[Center of the universe|Center of the Universe]], The City That Never Sleeps,<ref>{{cite web|url=http://hotword.dictionary.com/big-apple-gotham/|title=Why is New York City known as "the Big Apple" and "Gotham?"|publisher=Dictionary.com, LLC|accessdate=
<!-- *** Slika *** -->
| slika = NYC Montage 2011.jpg
Red 62:
=== Etimologija i rana historija ===
Indijanska plemena [[Algonquian]] su prije kolonizacije naseljavali područje današnjeg New York Citya zajedno sa plemenom [[Lenape]] koje je naseljavalo tadašnje područje Lenapehoking, odnosno današnji [[Staten Island]], zapadni dio [[Long Island
Prvi zabilježeni posjet [[Evropljani|evropljana]] se dogodio [[1524]]. godine kada je [[Firenca|firentinac]] [[Giovanni da Verrazzano]], u službi [[Francuska|Francuske]] krune, uplovio u luku New Yorka sa svojim brodom ''La Dauphine''. Područje je proglasio Francuskim vlasništvom i nazvao ga je "Nouvelle Angoulême" (Novi Angoulême).
[[Španija|Španska]] ekspedicija, pod vodstvom kapetana [[Estêvão Gomes
[[Engleska|Engleski]] istražitelj [[Henry Hudson]] je ponovo otkrio ovo područje 1609. godine kada je uplovio svoj brod ''Halve Maen'' ("Polumjesec" na [[Holandski jezik|holandskom]]) u luku New Yorka dok je tražio sjeverozapadni put ka istoku za svog poslodavca [[Dutch East India Company]]. Nastavio je ploviti uzduž rijeke koju je nazvao ''Sjeverna rijeka'' (današnja Hudson rijeka) pa sve do današnjeg glavnog grada savezne države [[Albany
New York je osnovan [[1625]]. godine, najprije pod imenom '''New Amsterdam'''. Ostrvo Manhattan na kojem je podignut današnji Manhattan kupljen je od Indijanaca za 23 dolara. Prvih godina po osnivanju New York se nalazio u najjužnijem dijelu ostrva Manhattan i prostirao se do današnje Ulice [[Wall Street]], gdje su se nalazile prvobitne zidine grada, koje su odvajale doseljenike iz [[Evropa|Evrope]] od [[Indijanci|indijanskih plemena]]. Svoj najveći razvoj New York je počeo [[1867]]. godine kad je usvojen jedna od najvećih i najambicioznijih urbanističkih planova za razvoj grada, koji je predviđao naseljavanje ostrva Manhattan po koordinatnoj organizaciji ulica, a koji je i danas najupečatljiviji dio gradske strukture u New Yorku. Manhattan je podjeljen u 202 ulice, koje su se prostirale od [[istok]]a ka [[zapad]]u i 12 [[avenija]], koje su presjecale ulice od [[sjever]]a prema [[jug]]u.
Red 110:
U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 pozorišta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine [[1902]]. izgrađena trokutasta zgrada [[Flatiron]] je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz [[1915]]., [[Chrysler Building]] iz [[1930]]. u stilu art-decoa, te [[1939]]. završeni kompleks zgrada [[Rockefellerov centar|Rockefellerovog centra]] u kojem se nalaze studiji TV-mreže [[NBC]]. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 miliona posjetilaca godišnje je [[Empire State Building]], dovršen [[1931]].
Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: [[katoličanstvo|katolička]] Katedrala [[sveti Patrik|svetog Patrika]] dovršena [[1879]]., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (''St. John the Divine'') započeta [[1892]], Crkva svetog Trojstva u srcu [[Wall Street]]a, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.
Zaštitni znak New Yorka je [[Kip slobode]] izgrađen [[1886]]. na Ostrvu slobode (''Liberty Island'', službeno dio države [[New Jersey]]) južno od Manhattana. Poznate građevine su i glavna njujorška željeznička stanica, godine [[1913]]. otvoreni [[Grand Central Terminal]], [[Brooklynski most]] (''Brooklyn Bridge'') koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata sportska dvorana [[Madison Square Garden]], te koncertna dvorana [[Carnegie Hall]]. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je [[sjedište Ujedinjenih naroda|sjedište]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički [[Greenwich Village]] u kojem se nalazi Gradski univerzitet New Yorka (Univerzitet Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na [[George Washington|Georgea Washingtona]], te [[Ground Zero]], mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana gdje su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U njujorškoj luci nalazi se i [[Ostrvo Ellis]] (''Ellis Island''), ulazna kontrolna tačka za brojne imigrante krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a, danas muzej.
|