Razlika između verzija stranice "New York City"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
m razne ispravke
Red 7:
| službeni_naziv = City of New York
| slogan =
| nadimak = The [[Big Apple]], Gotham, [[Center of the universe|Center of the Universe]], The City That Never Sleeps,<ref>{{cite web|url=http://hotword.dictionary.com/big-apple-gotham/|title=Why is New York City known as "the Big Apple" and "Gotham?"|publisher=Dictionary.com, LLC|accessdate=June 16,. 6. 2011}}</ref> The Capital of the World<ref>{{cite web |url=http://www.mpiweb.org/Archive?id=2972 |title=Showcase Destinations New York City: Capital of the World |publisher=Mpiweb.org |date=September 22,. 9. 1924 |accessdate=June 16,. 6. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110930082527/http://www.mpiweb.org/Archive?id=2972 |archivedate=30. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nyc.gov/html/lmec/html/about/nycapital.shtml|title=About New York City|publisher=The City of New York|accessdate=June 16,. 6. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407134046/http://www.nyc.gov/html/lmec/html/about/nycapital.shtml|archivedate=7. 4. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.baruch.cuny.edu/nycdata/forward.htm|title=FORWARD New York – Capital of the Modern World|author=Eugene J. Sherman|publisher=The Weissman Center for International Business Baruch College/CUNY 2011|accessdate=June 16,. 6. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tripouttravel.com/new-york-city-the-capital-of-the-world/|title=New York City: The Capital of the World|publisher=2011 Viacom International Inc|accessdate=June 16,. 6. 2011}}</ref>
<!-- *** Slika *** -->
| slika = NYC Montage 2011.jpg
Red 62:
 
=== Etimologija i rana historija ===
Indijanska plemena [[Algonquian]] su prije kolonizacije naseljavali područje današnjeg New York Citya zajedno sa plemenom [[Lenape]] koje je naseljavalo tadašnje područje Lenapehoking, odnosno današnji [[Staten Island]], zapadni dio [[Long Island|Long Islanda]]a, zajedno sa područjem koji će postati [[Brooklyn]] i [[Queens]], [[Manhattan]] i Lower Hudson dolinu sa [[Bronx|Bronxom]]om.
 
Prvi zabilježeni posjet [[Evropljani|evropljana]] se dogodio [[1524]]. godine kada je [[Firenca|firentinac]] [[Giovanni da Verrazzano]], u službi [[Francuska|Francuske]] krune, uplovio u luku New Yorka sa svojim brodom ''La Dauphine''. Područje je proglasio Francuskim vlasništvom i nazvao ga je "Nouvelle Angoulême" (Novi Angoulême).
 
[[Španija|Španska]] ekspedicija, pod vodstvom kapetana [[Estêvão Gomes|Estêvão Gomesa]]a u [[Portugal|portugalskojportugal]]skoj službi kralju [[Karlo V, car Svetog rimskog carstva|Karlu V]], stigla je u luku New Yorka u januaru [[1525]]. godine sa karavelom ''La Anunciada'', koja je bila posebno napravljena za ovo putovanje. Ucrtano je ušće rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]], te ju je kapetan nazvao ''Rio de San Antonio''. Težak led ga je spriječio u daljnem istraživanju pa se vratio u [[Španija|Španiju]] u augustu. Prva naučna mapa iz [[1527]]. godine poznata pod nazivom Padrón Real koja je prikazivala istočnu obalu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] se koristila podacima Gomeze ekspedicije te je mapa obilježila sjeveroistok kao ''Tierra de Esteban Gómez'' u njegovu čast.
 
[[Engleska|Engleski]] istražitelj [[Henry Hudson]] je ponovo otkrio ovo područje 1609. godine kada je uplovio svoj brod ''Halve Maen'' ("Polumjesec" na [[Holandski jezik|holandskom]]) u luku New Yorka dok je tražio sjeverozapadni put ka istoku za svog poslodavca [[Dutch East India Company]]. Nastavio je ploviti uzduž rijeke koju je nazvao ''Sjeverna rijeka'' (današnja Hudson rijeka) pa sve do današnjeg glavnog grada savezne države [[Albany|Albanyja]]ja u nadi da je rijeka bila pritoka okeanu. Kada se rijeka suzila i više nije bila slana, shvatio je da nije morski put pa se vratio nizvodno. Istraživao je ovo područje deset dana i proglasio je ovo područje za svog poslodavca. Područje između Cape Coda i zaljeva [[Delaware]] će [[1614]]. godine biti proglašeno za područje [[Holandija|Holandije]] i nazvat će se ''Nieuw-Nederland'' (Nova Holandija).
 
New York je osnovan [[1625]]. godine, najprije pod imenom '''New Amsterdam'''. Ostrvo Manhattan na kojem je podignut današnji Manhattan kupljen je od Indijanaca za 23 dolara. Prvih godina po osnivanju New York se nalazio u najjužnijem dijelu ostrva Manhattan i prostirao se do današnje Ulice [[Wall Street]], gdje su se nalazile prvobitne zidine grada, koje su odvajale doseljenike iz [[Evropa|Evrope]] od [[Indijanci|indijanskih plemena]]. Svoj najveći razvoj New York je počeo [[1867]]. godine kad je usvojen jedna od najvećih i najambicioznijih urbanističkih planova za razvoj grada, koji je predviđao naseljavanje ostrva Manhattan po koordinatnoj organizaciji ulica, a koji je i danas najupečatljiviji dio gradske strukture u New Yorku. Manhattan je podjeljen u 202 ulice, koje su se prostirale od [[istok]]a ka [[zapad]]u i 12 [[avenija]], koje su presjecale ulice od [[sjever]]a prema [[jug]]u.
Red 110:
U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 pozorišta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine [[1902]]. izgrađena trokutasta zgrada [[Flatiron]] je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz [[1915]]., [[Chrysler Building]] iz [[1930]]. u stilu art-decoa, te [[1939]]. završeni kompleks zgrada [[Rockefellerov centar|Rockefellerovog centra]] u kojem se nalaze studiji TV-mreže [[NBC]]. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 miliona posjetilaca godišnje je [[Empire State Building]], dovršen [[1931]].
 
Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: [[katoličanstvo|katolička]] Katedrala [[sveti Patrik|svetog Patrika]] dovršena [[1879]]., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (''St. John the Divine'') započeta [[1892]], Crkva svetog Trojstva u srcu [[Wall Street]]a, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.
 
Zaštitni znak New Yorka je [[Kip slobode]] izgrađen [[1886]]. na Ostrvu slobode (''Liberty Island'', službeno dio države [[New Jersey]]) južno od Manhattana. Poznate građevine su i glavna njujorška željeznička stanica, godine [[1913]]. otvoreni [[Grand Central Terminal]], [[Brooklynski most]] (''Brooklyn Bridge'') koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata sportska dvorana [[Madison Square Garden]], te koncertna dvorana [[Carnegie Hall]]. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je [[sjedište Ujedinjenih naroda|sjedište]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
 
U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički [[Greenwich Village]] u kojem se nalazi Gradski univerzitet New Yorka (Univerzitet Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na [[George Washington|Georgea Washingtona]], te [[Ground Zero]], mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana gdje su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U njujorškoj luci nalazi se i [[Ostrvo Ellis]] (''Ellis Island''), ulazna kontrolna tačka za brojne imigrante krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a, danas muzej.