Razlika između verzija stranice "Flatulencija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Jedna točkica je dovoljna 😂😂
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m →‎top: razne ispravke
Red 1:
 
'''Flatulencija''' (vulg. ''prdež'') ili '''ispuštanje vjetrova''' je jedna od ljudskih aktivnosti [[Probavni sistem čovjeka|probavnog sistema]]. Riječ je o ispuštanju gasova kroz [[anus]].
 
Gasovi u [[probavni trakt]] uglavnom dolaze na tri načina. Prvi je gutanje [[Zrak|vazduha]] kod jela i govora, drugi je rad [[bakterija]] u [[Crijeva|crijevima]], a treći je difuzija gasova iz [[krv]]i. U [[Želudac|želucu]] su dva glavna gasa [[dušik]] i [[kisik]]. Oni se izbacuju kada se [[Podrigivanje|podrigne]] ili prelaze u [[tanko crijevo]] sa ostalim sadržajem želuca. Ulazak u tanko crijevo apsorbira male količine ovih gasova. U toku dana u crijevu se nalazi 7 do 10 litara gasa, a izluči se svega pola litre. Ostatak se resorbuje. Osobe koje često i puno ispuštaju gasove nemaju mnogo veću bakterijsku aktivnost, nego im je peristaltika u području [[Debelo crijevo|debelog crijeva]] snažnija i većina gasova ne stigne da se apsorbira.<ref>[http://psihijatar-crkvencic.hr/zasto-ispustamo-vjetrove-tj-prdimo/ psihijatar-crkvencic.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615014914/http://psihijatar-crkvencic.hr/zasto-ispustamo-vjetrove-tj-prdimo/ |date=15 Juni 2013 }}, "ZAŠTO ISPUŠTAMO VJETROVE TJ. PRDIMO", pristupljeno 7. oktobra 2013.</ref> Gasovi unutar probavnog sistema sastoje se uglavnom od bezmirisnih gasova kao što su kisik, dušik, [[ugljik-dioksid]], [[vodik]] i [[metan]]. Manji dio gasova koji se ispuštaju kroz želudac i koji većini ljudi neprijatno mirišu čini [[sumpor]], produkt bakterija koje normalno žive u debelom crijevu. Kada se vodik i metan pomiješaju nastaje eksplozivna smesa koja širi crijeva pa osoba osjeća [[nadutost]], a nerijetko i bolove u stomaku. Ljudi koji nemaju nikakvih tegoba u području želuca i crijeva ispuste gas od 14 do 23 puta dnevno, što zavisi i od ishrane. Kao kuriozitet navodi se informacija da je flatulencija češća na većim nadmorskim visinama (iznad 3300 metara) zbog razlike u pritisku u crijevima i u okolnom zraku. Smatra se da ishrana osoba koje više ispuštaju gasove uključuje svježi [[hljeb]], [[Krastavci|krastavce]], [[kupus]], crveni i bijeli [[luk]], [[žitarice]], [[grah]], [[Boranija|boraniju]], [[grašak]], [[Soja|soju]], sočivo, [[Jaje|jaja]], masne mliječne proizvode poput [[šlag]]a i [[sladoled]]a, gazirani pića i vještačkih zaslađivača. Neke ličnosti smatraju da preko mjere ispuštaju gasove što nekad izaziva [[Depresija (raspoloženje)|depresiju]] i druge psihičke tegobe i [[stres]] jer se u većini civilizacija flatulencija smatra gadnim i nepristojnim i izaziva prezir ličnosti koja je u blizini.
 
Prosječna flatulencija sastoji se od 59% dušika, 21% vodika, 9% [[Ugljikugljik-dioksid|ugljik-dioksida]]a, 7% [[metan]]a i 4% kisika. Manje od 1% uzrokuje većini ljudi neprijatan miris.<ref>[http://www.tportal.hr/portalplus/teen/14923/Bas-sve-o-ispustanju-vjetrova.html www.tportal.hr], "ZNAŠ LI... Baš sve o ispuštanju vjetrova?" objavljeno 30. marta 2009., pristupljeno 7. oktobra 2013.</ref> Temperatura gasova u nastajanju je 37 celzijusa. Gas je prosječno brz 30 metara u sekundi. Jednako flatuliraju i [[Žena|žene]] i [[muškarac|muškarci]]. Gas je zapaljiv jer sadrži metan i vodik. U [[Evropa|evropskoj]] tradiciji je uobičajeno kontrolisati i obuzdavati ispuštanje gasova u blizini drugih ljudi, jer su neprijatnog [[miris]]a..<ref name="K C clinical medicine">{{cite book |editor=[[Parveen Kumar]] |editor2=Michael L. Clark |title=Kumar & Clark Clinical Medicine |year=2005 |edition=6th |publisher=[[Saunders (imprint)|Saunders]] |location=Edinburgh |isbn=0702027634 |page=266 }}</ref>
 
U nekim zemljama drugih kulturnih krugova, naprimjer na [[Tajland]]u, ispuštanje gasova na javnim mjestima, ili bilo gdje u kući i radnim prostorijama, smatra se sasvim normalnim i poželjnim, te je simbol otvorenosti i prisnosti u društvu. Pod uticajem Evropljana ova tajlandska tradicija polahko nestaje.<ref>[http://www.skole.hr/roditelji/savjeti?news_id=5505 www.skole.hr]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, "Trebamo li zadržavati vjetrove?" objavljeno 14. aprila 2011., pristupljeno 7. oktobra 2013.</ref> Žene u evropskoj civilizaciji smatraju flatulenciju i podrigivanje jednom od 5 navika muškaraca koje im smetaju.<ref>[http://www.b92.net/zivot/novodoba.php?yyyy=2012&mm=09&dd=24&nav_id=645512 www.b92.net], "5 muških navika koje ženama idu na živce", objavljeno 24. septembra 2012., pristupljeno 7. oktobra 2013.</ref> U američkoj saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]] formalno je kazna za ispuštanje gasova na poslu 25 godina robije.<ref name="pennlive essay on farting">{{cite news |url=http://www.pennlive.com/midstate/index.ssf/2011/06/penn_state_professors_essay_on.html |title=Penn State professor's essay on farting takes the prize |newspaper=The Patriot-News |location=Harrisburg, Pennsylvania |date=June 8,. 6. 2011 |accessdate=December 28,. 12. 2011 |author=Fishlock, Diana |quote=Trevor Blank [...] found Pennsylvania boys playing "Safety," a farting game, the same as Blank had as a kid in Maryland, and the same game John Bourke documented in the 1890s, when it was called "Touch Wood." Basically, a boy who farts must say "Safety" or touch wood before his friends say another key phrase. If not, they're allowed to punch him. (It usually is boys who make farting a game or a weapon.)}}</ref>
 
== Reference ==