Razlika između verzija stranice "Molekularna sistematika"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 1:
'''Molekularna filogenija''' je grana [[Filogenija|filogenije]] koja analizira nasljedne molekularne razlike, uglavnom u [[DNK]], za dobijanje informacija o [[Evolucijska genetika|evolucijskim]] putevima, vezama i odnosima organizama. Rezultati molekularne [[Filogenetika
▲'''Molekularna filogenija''' je grana [[Filogenija|filogenije]] koja analizira nasljedne molekularne razlike, uglavnom u [[DNK]], za dobijanje informacija o [[Evolucijska genetika|evolucijskim]] putevima, vezama i odnosima organizama. Rezultati molekularne [[Filogenetika |filogenetičke]] analiza se izražavaju u konstrukciji [[Filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]]. Molekularna filogenija je jedan aspekt '''molekularne [[biosistematika|sistematike]]''', širi pojam koji uključuje i upotrebu molekularnih podataka u [[Taksonomija |taksonomiji]] i [[Biogeografija|biogeografiji]].
== Historija==
Line 7 ⟶ 6:
== Tehnike i primjene ==
Svaki živi [[organizam]] sadrži [[DNK]], [[RNK]] i [[
Najčešći pristup je poređenje [[Homologija (biologija)|homolognih]] sekvenci gena pomoću tehnike [[Usklađivanje sekvenci|usklađivanja sekvenci]] za identifikaciju sličnosti. Još jedna primjena molekularne filogenije je u [[DNK barkodiranje|DNK barkodiranju]], pri čemu se vrsta pojedinih organizama identificira pomoću male sekcije [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijske]] ili [[Hloroplastna DNK|hloroplastne DNK]]. Primjena ovih tehnika može se vidjeti u vrlo ograničenoj oblasti [[Genetika čovjeka|genetike čovjeka]], kao što je sve popularnije [[genetičko testiranje]] kako bi se utvrdilo nečije roditeljstvo, kao i novi ogranak krivične [[Forenzika|forenzike]] koja je usredsređena na dokaze koji su poznati kao [[genetički otisak prstiju]].
Line 14 ⟶ 13:
== Teorijska osnova ==
Rani pokušaji molekularne sistematike se nazivaju [[hemotaksonomija]], a koristili su proteine, [[enzim]]e, [[ugljikohidrat]]e i druge molekule koje su izdvojene i karakterizirane koristeći tehnike kao što je [[hromatografija]]. Ovi su u posljednje vrijeme u velikoj mjeri zamijenjeni [[DNK
[[Datoteka:Clade in Phylogenetic Tree.png|400x220px|thumb|desno|Na filogenetskom drvetu života postoje brojne grupe (kladusi). Oni mogu biti definisani kao grupa organizama koja imaju zajedničkog pretka tokom cijele evolucije. Ovaj crtež prikazuje kako kladusi na filogenetskom drvetu mogu biti izraženi.]]
U molekularno-sistematskoj analizi, [[haplotip]]ovi se utvrđuju na određenom području [[Genetički materijal|genetičkog materijala]]. Zato se koriste značajni uzorci jedinki ciljne [[Vrsta|vrste]] ili drugih [[takson]]a, ali mnoge sadašnje studije se zasnivaju na jednoj individui. Tako su nađeni i haplotipovi blisko povezanih jedinki različitih taksona. Konačno, određeni su haplotipovi manjeg broja jedinki iz definitivno različitih taksona: ovi su navedeni kao ''vanjske grupe''. Tada su poređene sekvence baza u haplotipu. U najjednostavnijem slučaju, razlika između dva haplotipa se procjenjuje brojanjem lokusa na kojima imaju različite baze: ovo se naziva broj ''zamjena'' (do druge vrste razlika između haplotipova može doći, naprimjer prilikom ''insercije'' (umetanja) jednog dijela [[nukleinskih kiselina]] u jedan haplotip koji nije prisutan u drugom). Razlika između organizama obično se ponovno izražavaju kao ''postotak odstupanja'', tako što je broj zamena po broju analiziranih parova baza. Očekuje se da će ova mjera biti nezavisna od lokacije i dužine dijela DNK koji je sekvenciran.
Line 36 ⟶ 35:
*[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1693355/pdf/15253352.pdf The promise of a DNA taxonomy (Mark L. Blaxter)]
*<span class="plainlinks">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/458573/phylogeny Molecular phylogenetics]</span> from ''Encyclopedia Britannica''.
[[Kategorija:Filogenija]]
[[Kategorija:Molekularna evolucija]]
|