Razlika između verzija stranice "Von Neumannova arhitektura"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Von_Neumann_architecture.svg|link=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Von_Neumann_architecture.svg|alt=|mini|Šematski{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} prikaz Von Neumannove arhitekture]]
'''Von Neumannova arhitektura''' - poznata i kao '''von Neumannov model''' ili '''Princeton arhitektura''' - jest [[računarska arhitektura]] zasnovana na opisu matematičara i fizičara [[John von Neumann|Johna von Neumanna]] iz 1945. godine u ''Prvom nacrtu izvještaja o EDVAC-u''.<ref name="FirstDraftReport">{{Citation|authorlink=John von Neumann|title=First Draft of a Report on the EDVAC|date=1945|url=https://sites.google.com/site/michaeldgodfrey/vonneumann/vnedvac.pdf|accessdate=
* [[Procesor|Procesorska jedinica]] za obradu koja sadrži [[Artimetička logička jedinica|aritmetičku logičku jedinicu]] i [[Procesorski registri|procesorske registre]]
* [[
* [[
* [[Pohrana podataka|Disk za pohranu]]
* [[Ulaz/izlaz|Ulazno/izlazni mehanizmi]]<ref name="FirstDraftReport">{{Citation|authorlink=John von Neumann|title=First Draft of a Report on the EDVAC|date=1945|url=https://sites.google.com/site/michaeldgodfrey/vonneumann/vnedvac.pdf|accessdate=
Izraz "von Neumannova arhitektura" se danas odnosi na svaki računar kojie sprema programske instrukcije u elektronsku memoriju u kojoj se [[instrukcijski ciklus]] i podatkovna operacija ne mogu desiti u istom momentu jer dijele zajedničku [[Sabirnica|sabirnicu]] . To se naziva von Neumann-ovo usko grlo i često ograničava performanse sistema.<ref>{{Citation|title=The Von Neumann Bottleneck|date=2007|url=http://aws.linnbenton.edu/cs271c/markgrj/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131212205159/http://aws.linnbenton.edu/cs271c/markgrj/|archivedate=
Dizajn von Neumannove arhitekture je jednostavniji od [[Harvard arhitektura računara|harvardske arhitektonske]] mašine - koji je također sistem pohranjenog programa, ali ima jedan namjenski skup adresa i podatkovnih sabirnica za čitanje i pisanje u memoriju, te drugi skup adresa i podatkovnih sabirnica za dohvaćanje instrukcija.
Digitalni računar pohranjenog programa čuva i [[Računarski program|programske upute]] i podatke u [[RAM|memoriji sa nasumičnim pristupom]] (RAM) za [[Piši briši memorija|čitanje i pisanje]]. Računari sa pohranjenim programom bili su napredak nad računarima iz 1940-ih, poput [[
== Sposobnosti ==
U velikoj mjeri, sposobnost tretiranja uputa kao podataka je omogućilo [[
Neki programski jezici visokog nivoa utiču na von Neumannovu arhitekturu tako što pružaju apstraktni, mašinski nezavisan način manipulacije izvršnim kodom pri izvođenju (npr. [[Lisp (programski jezik)|LISP]]).
== Rani računari von Neumannove arhitekture ==
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[PERM (#računar)|PERM]] u Minhenu, 1956.?
== Evolucija ==
[[Datoteka:Computer_system_bus.svg|mini| Evolucija arhitekture sa jednom [[Sistemska sabirnica|sistemskom sabirnicom]] ]]
Između 1960-ih i 1970-ih računari su uglavnom postali i manji i brži, što je dovelo do evolucije u njihovoj arhitekturi. Na primjer, memorijski mapirani ulazno/izlazni uređaji se mogu tretirati isto kao i memorija.<ref>{{Citation|title=A New Architecture for Mini-Computers—The DEC PDP-11|authorlink=Gordon Bell|website=Spring Joint Computer Conference|pages=657–675|date=1970|url=http://research.microsoft.com/en-us/um/people/gbell/CGB%20Files/New%20Architecture%20PDP11%20SJCC%201970%20c.pdf}}</ref> Jedna sistemska sabirnica se može koristiti za pružanje modularnog sistema. To se ponekad naziva "moderniziranje" arhitekture.<ref>{{Citation|title=The essentials of computer organization and architecture|publisher=[[Jones & Bartlett]] Learning|date=2010|isbn=978-1-4496-0006-8|edition=3rd|pages=36, 199–203|url=https://books.google.com/books?id=f83XxoBC_8MC&pg=PA36}}</ref> U sljedećim desetljećima, jednostavniji [[
== Ograničenja dizajna ==
=== Von Neumannovo usko grlo ===
Dijeljena sabirnica između programske memorije i podatkovne memorije dovodi do ''von Neumannova uskog grla'', ograničene propusnosti (brzina prenosa podataka) između [[Procesor|centralnog procesora]] (CPU) i memorije u odnosu na količinu memorije. Procesor je stalno [[Stanje čekanja (računarstvo)|prisiljen čekati]] da potrebni podaci pređu u memoriju ili iz nje.
Postoji nekoliko poznatih metoda za ublažavanje uskog grla. Na primjer, sljedeće stvari mogu poboljšati performanse:
* [[
* korištenje algoritama i logike za [[predviđanje grananja]].
* Smanjenje latencije između [[Procesorski registar|procesorskih registara]] i glavne memorije, pružajući veću [[lokalnost referenci]] {{Mdashb}} pojava koja opisuje istu vrijednost, ili odgovarajuće lokacije za skladištenje kojima se često pristupa
Problem se može donekle zaobići i [[Paralelni sistemi|paralelnim sistemima]], koristeći na primjer, [[NUMA]] arhitekturu {{Mdashb}} ovaj pristup se obično koristi kod superračunara.
== Također pogledajte ==
* [[
* [[Turingova mašina|Turing mašina]]
* [[
* [[
== Reference ==
Red 67:
* [http://infocenter.arm.com/help/index.jsp?topic=/com.arm.doc.faqs/ka11516.html Harvard protiv von Neumanna]
* [https://web.archive.org/web/20080219131555/http://home.gna.org/vov/ Alat koji oponaša ponašanje von Neumannove mašine]
* [http://sourceforge.net/projects/johnnysimulator/ JOHNNY: Jednostavan simulator otvorenog koda von Neumannove mašine za obrazovne svrhe]
[[Kategorija:Neriješeni problemi]]
[[Kategorija:Računarska arhitektura]]
|