Razlika između verzija stranice "Aminokiselina"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →"Standardne" aminokiseline i njihova svojstva: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
m razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Lysine fisher structure and 3d ball.svg|thumb|260px|right|Lizin: strukturna formula i konfiguracija]]
[[Datoteka:D+L-Alanine.gif|thumb||desno|Dva izomera alanina: <small>D</small>-alanin i <small>L</small>-alanin]]
[[Datoteka:AminoAcidball.svg|thumbnail|300px|Generička struktura jedne
'''Aminokiseline''' su [[biologija|
<ref>[http://www.fao.org/docrep/W0073E/w0073e04.htm#P1625_217364 Human nutrition in the developing world] – United Nations [[Food and Agriculture Organization]], ch.8</ref> Izvan proteina, aminokiselina obavljaju ključne uloge u procesima kao što su [[neurotransmiter]]ski transport i [[biosinteza]].
== Struktura ==
[[Datoteka:Amino Acids.svg|thumbnail|upright=2.0|right|alt=Table of Amino Acids.Grupiranje 21 aminokiseline [[eukariot]]a, prema njihovom bočnom lancu (pKa|pK<sub>a</sub>) i nekim fiziološkim pokazateljima [[pH#Living systems|(fiziološki pH 7,4)]]]]
Aminokiseline imaju i amino i karboksilnu grupu priključenu na prvi atom ugljika (alfa-ugljik), koji ima poseban značaj. One su poznate kao ''2-, alfa,'' ili ''α-amino kiseline'' (generičkih [[Hemijska formula
|editor1-first = Loredano | editor1-last = Pollegioni | editor2-first = Stefano | editor2-last = Servi | title= Unnatural Amino Acids |year=2012 |publisher=Humana Press |isbn= 978-1-61779-331-8|page= v}}</ref><ref>{{cite journal
|last1= Hertweck |first1= Christian |year= 2011 |title= Biosynthesis and Charging of Pyrrolysine, the 22nd Genetically Encoded Amino Acid |journal= Angew. Chem. Int. Ed. |volume= 50 |pages= 9540–9541 |doi= 10.1002/anie.201103769}}
</ref> koje se kombiniraju u peptidne lance ("polipeptide") .<ref name="NIGMS">{{cite web|url = http://publications.nigms.nih.gov/structlife/chapter1.html | title = The Structures of Life | publisher = National Institute of General Medical Sciences | accessdate = 20.}}</ref> Ovo su sve L-stereoizomeri ("ljevogirni" izomeri), a nekoliko D-stereoizomernih("desnogirnih") aminokiselina se javlja u [[bakterija|bakterijskom]] omotaču i nekim [[antibiotik|antibioticima]].<ref>"Biochemical pathways: an atlas of biochemistry and molecular biology" – Michal, p.5</ref> Dvadeset od proteinotvornih aminokiselina direktno kodiraju tripleti ([[kodon]]i) [[genetički kod|genetičkog koda]] i poznate su kao "standardne" aminokiseline. Ostale tri ("nestandardne" ili "ne-kanonske") su selenocistein (prisutan u mnogim ne-eukaryotima kao i u većini eukariota, ali nisu kodirane direktno sa [[DNK]]), [[pirolizin]] (nekih [[Archaea]] i jedne [[bakterija|bakterije]]) i N-formilmetionin (koji je često početna aminokiselina [[protein]]a u [[bakterija]]ma, [[mitohondrija
== Biološka uloga ==
Mnogi važni proteinotvorne i druge aminokiseline također imaju kritične neproteinske uloge u [[organizam|organizmu]]. Naprimjer, u ljudskom [[mozak|mozgu]], glutamat ([[glutaminska kiselina]]) i [[gama-amino-buterna kiselina]] ("[[GABA]]", nestandardna gama-amino kiselina) su, respektivno, glavni [[neurotransmiter]]i.<ref name="pmid12467378">{{cite journal | author = Petroff OA | title = GABA and glutamate in the human brain | journal = Neuroscientist | volume = 8 | issue = 6 | pages = 562–573 |date=
[[hidroksiprolin]] (glavna komponenta vezivnog tkiva [[vezivno tkivo|kolagena]]) je sintetiziran iz [[prolin]]a; standardna amino kiseline [[glicin]] se koristi za sintezu porfirina u [[eritrocit|crvenim krvniim zrnacima]]; ne-standardni [[karnitin]] koristi se u transportu [[lipid]]a.
Red 39:
! Polarnost bočnog lanca<ref name="Hausman">{{Cite book|author=Hausman, Robert E.; Cooper, Geoffrey M. |title=The cell: a molecular approach |publisher=ASM Press |location=Washington, D.C |year=2004 |page=51 |isbn=0-87893-214-3}}</ref>
! pH bočnog lanca (pH 7.4)<ref name="Hausman" />
! Hidropatski indeks<ref>{{Cite journal|author=Kyte J, Doolittle RF |title=A simple method for displaying the hydropathic character of a protein |journal=Journal of Molecular Biology |volume=157 |issue=1 |pages=105–32 |date=
! [[Apsorbancija]] λ<sub>max</sub>(nm)<ref name="Freifelder" />
! [[Molarna apsorbancija|ε]] pri λ<sub>max</sub> (mM<sup>−1</sup> cm<sup>−1</sup>)<ref name="Freifelder">{{Cite book| title=Physical Biochemistry| edition=2nd| author = Freifelder, D.| publisher=W. H. Freeman and Company| isbn=0-7167-1315-2 | year=1983}}</ref>
! [[
|- style="text-align:left;"
| [[Alanin]]
Red 288:
'''Unk''' je ponekad unjesto '''Xaa''', ali je manje standardno.
Osim toga, mnoge nestandardne aminokiseline imaju specifični kod. Na primjer, nekoliko peptidnih droga (lijekova), kao što su [[Bortezomib]] i [[MG132]], su umjetno sintetizirani i zadržavali svoje zaštitićujuću grupe koje imaju specifične kodova. Bortezomib je [[pirazinoinska kiselina
Najvažnija hemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omogućava povezivanje dvije aminokiseline i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza između karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline, u kojoj se atom ugljenika vezuje za atom azota uz oslobađanje molekula vode.
Red 325:
*[[Kodon]]
*[[Genetički kod]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Metabolizam dušika]]
|