Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene korisnika AnToni (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Nerko65
oznaka: vraćanje
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Cyril-methodius-small.jpg|mini|Ćirilo i Metodije, murali iz manastira Trojan u [[Bugarska|Bugarskoj]].]]
'''Ćirilo (Konstantin) i Metodije''' ({{jez-el|Κύριλλος καὶ Μεθόδιος}}; [[staroslavenski jezik|staroslavenski]]: Кѷриллъ и Меѳодїи) dva su brata porijeklom iz [[Grčka|Grčke]]. Bili su [[Bizantijsko carstvo|bizantijski]] [[Hrišćanska teologija|hrišćanski teolozi]] i [[HrišċanskoHrišĆansko misionarstvo|hrišċanskihrišĆanski misionari]].
Kroz svoj rad utjecali su na kulturni razvoj svih [[Slaveni|Slavena]], zbog čega su dobili naziv "slavenski apostoli".<ref>{{Cite web|url =https://www.researchgate.net/publication/237540225_Figures_of_trans-_national_religious_memory_of_the_Orthodox_southern_Slavs_before_1945_an_outline_on_the_examples_of_SS_Cyril_and_Methodius|title=(PDF) Figures of (trans-) national religious memory of the Orthodox southern Slavs before 1945: an outline on the examples of SS. Cyril and Methodius|work =researchgate.net|accessdate=15. 11. 2018}}</ref>
Smatraju se prvim osobama koje su [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]], kao i području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] donijeli pismenost.
Red 9:
 
=== Rani život ===
Ćirilo i Metodije dva su grčka misionara rođena u okolini [[Solun]]a, današnja [[Grčka]] - Ćiril (Κύριλλος) oko 827–828, a Metodije (Μεθόδιος) oko 815–820. ĊirilĆiril je navodno bio najmlađi od sedam braće. Rođen je pod imenom Konstantin,<ref>''Cyril and Methodius'', [[Encyclopædia Britannica]] 2005</ref> ali vjersko ime ĊirilĆiril uzeo je nakon što je postao monah u [[Rim]]u neposredno prije svoje smrti,<ref>''Vita Constantini slavica'', [https://books.google.com/books?id=RIdFAAAAcAAJ&pg=PA246 Cap. 18: Denkschriften der kaiserl. Akademie der Wissenschaften 19, Wien 1870, p. 246]</ref><ref>Chapter 18 of the Slavonic [http://www.clas.ufl.edu/users/fcurta/Cyril.html ''Life of Constantine''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121215043926/http://www.clas.ufl.edu/users/fcurta/Cyril.html |date=15. 12. 2012 }}, an English translation</ref><ref>English Translation of the 18th Chapter of the ''Vita Constantini'', [[Liturgy of the Hours]], Proper of Saints, 14 February</ref> prema "Vita Cyrilli" ("Život Ćirila"). Metodije je nosio ime Mihael od rođenja.
Nakon pravne obuke imenovan je za vojnog upravnika (arhont) u bizantijskoj provinciji na rijeci [[Struma (rijeka)|Struma]] (sjeverno od Soluna), gdje su živjeli [[Slaveni]]. Oko 845. godine napustio je ovaj položaj, a dobio je ime Metodije nakon što je ušao u manastir i postao monah, đakon na planini Olimpu u [[Mizija|Miziji]] (današnji [[Uludağ]]), na sjeverozapadu [[Turska|Turske]].<ref>{{cite web|url =http://www.carpatho-rusyn.org/spirit/cyril.htm|title=SS.Cyril and Methodius|work =carpatho-rusyn.org|accessdate=2. 5. 2018}}</ref> Njihov otac se zvao Leo i po vojnom činu u bizantijskoj vojsci je bio [[droungarij]] u upravnoj jedinici [[Tema (upravna jedinica)|tema]] u Solunu, a njihova majka se zvala Marija.
 
Red 73:
* 2. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization., 1984. University of Michigan
...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...
</ref> Dva brata su izgubila oca kada je Ćirilu bilo četrnaest godina, a moćni ministar ([[teoktistos (titula zvaničnika)|teoktistos]]), koji je bio [[dromologofet]] i jedan od glavnih ministara Carstva, postao je njihov zaštitnik. On je zajedno sa [[regent]]om [[Varda Mamikonijan|vardom mamikonijanom]], bio odgovoran za pokretanje dalekosežnog obrazovnog programa u okviru Bizantijskog Carstva, koji je kulminirao osnivanjem [[Univerzitet u Konstantinopolju|Univerziteta u Konstantinopolju]] (Univerzitet Magnaura), gdje je ĊirilĆiril trebao podučavati. Ćiril je bio sveštenik neko vrijeme nakon školovanja, dok je njegov brat Metodije ostao đakon sve do 867. - 868. n. e.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=q7EuWhDYxM4C&pg=PA254&lpg=PA254&dq=Constantine+was+ordained+as+priest++Methodius++deacon#v=onepage&q=Constantine%20was%20ordained%20as%20priest%20%20Methodius%20%20deacon&f=false |title=The Lives of the Ninth-Century Popes (Liber Pontificalis)– Google Knihy |publisher=Books.google.cz |date=1. 1. 1995|accessdate=24. 12. 2015|isbn=0-85323-479-5}}</ref>
 
=== Misije na Bliskom Istoku ===
[[Datoteka:Sveti Metodije.jpg|130px|mini|Metodije, [[freska]] u crkvi sv. Nauma, [[Ohrid]].]]
ĊirilovaĆirilova prva misija u bizantijskoj vladi, dovela ga je (već sa 24 godine) u grad [[Samarra]] u [[Abasidski halifat|Abasidskom halifatu]]. Tamo je trebalo da raspravlja o kontroverznim teološkim pitanjima sa [[islam]]skim naučnicima i da pomogne poboljšanju odnosa između halifata i [[Bizantijsko carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]].<ref name="Dvornik MO">{{Cite book |title =Byzantine Mission among the Slavs: SS. Constantine-Cyril and Methodius, Dvorník, Francis, Rutgers University Press, New Brunswick, New Jersey, str. 62–63, 65–66 |ISBN=0-8135-0613-1}}</ref>
 
Godine 860. bizantijski car [[Mihael III (bizantijski car)|Mihael III]] i [[Patrijarh konstantinopoljski]] [[Focije I]] (profesor Ćirila na Univerzitetu u Konstantinopolju i njegov uzor u ranijim godinama) poslali su ĊirilaĆirila i Metodija kao misionare [[Hazari]]ma (sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]]) kako bi spriječili širenje [[Judaizam|judaizma]] na ovom području i ojačali odnose s Istočnim Rimskim Carstvom. Hazari su tada zatražili da im se pošalje naučnik koji bi mogao razgovarati sa [[Jevreji]]ma i [[Arapi]]ma. Prema legendi, ĊiriloĆirilo i Metodije su na Crnom moru pronašli grob [[Papa Klement I|pape Klementa I]], uzeli njegove kosti i dali ih na njihovom kasnijem putovanju u Rim [[Papa Hadrijan II|papi Hadrijanu II]] kao relikviju.<ref>{{cite web|url=https://w2.vatican.va/content/benedict-xvi/en/audiences/2009/documents/hf_ben-xvi_aud_20090617.html |title=Pope Benedict XVI. "Saints Cyril and Methodius", General Audience 17 June 2009, Libreria Editrice Vaticana |publisher=W2.vatican.va|accessdate=29. 1. 2019}}</ref>
 
== Misionarski rad kod Slavena ==
=== Velika Moravska ===
[[Datoteka:Cyril and Methodius.jpg|thumb|lijevo|Ćirilo i Metodije, slikarsko djelo [[Poljska|poljskog]] umjetnika [[Jan Matejko|Jana Matejka]] iz 1885.]]
Godine 862. ĊiriloĆirilo i Metodije započeli su rad na kojem su posvetili čitav svoj život i po kojem ċeĆe ostvariti njihov historijski značaj kao slavenski apostoli.
U [[Moravska|Moravsku]] ih je poslao [[Bizantija|bizantski]] car [[Mihajlo III, car Bizantije|Mihajlo III]], a na poziv [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravskog]] kneza [[Rastislav (knez)|Rastislava]], koji je zahtjevao da mu se pošalje episkop i učitelj.
 
Red 106:
Nemoguće je sa sigurnošću utvrditi koje su dijelove Biblije braća prevodili. Čini se da su [[Novi zavjet]] i [[Zebur]] (Psalmi) bili prvi, a slijedila su ga druga predavanja iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. "Translatio" govori samo o Kirilovoj verziji [[Evanđelje|Evanđelja]], a "Vita Methodii" samo o "evangelium Slovenicum", mada su možda prevedeni i drugi bogoslužni tekstovi.
 
Nije sigurno pouzdano koju liturgiju, onu o Rimu ili Konstantinopolju, su ĊiriloĆirilo i Metodije uzimali kao izvor. Oni su možda koristili rimsku abecedu, kako predlažu liturgijski fragmenti koji su usko povezani s latinskim tipom. Ovo gledište potvrđuju i "Praški fragmenti" i određeni stari glagoljski liturgijski fragmenti, koji su iz Jerusalema prebačeni u [[Kijev]] gdje ih je otkrio ruski [[Slavistika|slavista]] [[Izmail Sreznevski]]. To su vjerovatno najstariji dokumenti na slavenskom jeziku, koji se usko pridržavaju latinskog tipa, što pokazuju i riječi "misa", "preface" i ime jednog Felicitasa. U svakom slučaju, okolnosti su bile takve da su se braća mogla nadati stalnom uspjehu bez odobrenja Rima.
 
=== Putovanje u Rim ===
Misionari Konstantin (ĊirilĆiril) i Metodije su kod [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] i [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] imali veliki uspjeh, dijelom i zato što su koristili narodni jezik, a ne [[Latinski jezik|latinski]] ili [[Grčki jezik|grčki]]. U Velikoj Moraviji susreli su se s franačkim misionarima predvođenim [[Ermenrich von Ellwangen|Ermenrichom von Ellwangenom]] biskupom od [[Passau]]a ([[Njemačka]]) i nadbiskupom [[Adalwin od Salzburga|Adalwinom od Salzburga]]. Oni su predstavljali zapadni ili latinski ogranak Crkve, a posebno su predstavljali [[Sveto Rimsko Carstvo]] koje je osnovao [[Karlo Veliki]], i koje je bilo posvećeno jezičnoj i kulturnoj jednoobraznosti. Oni su insistirali na upotrebi latinske liturgije i smatrali su Moraviju i slavenske narode dijelom svog pravnog misionarskog polja djelovanja.<ref name=Pravmir>{{cite web |url =http://www.pravmir.com/article_39.html |title=Sts. Cyril and Methodius|work =pravmir.com|accessdate=31. 8. 2017}}</ref>
Putujući s relikvijama [[Papa Klement I|svetog Klementa]] uz pratnju svojih učenika i prolazeći [[Panonija|Panonijom]] ([[Balatonska kneževina]]), gdje ih je knez [[Kocelj (knez)|Koceľj]] dočekao. Ta aktivnost u Panoniji učinila je nastavak sukoba sa njemačkim episkopatom neminovnim, a posebno s biskupom [[Salzburg]]a, kojem je Panonija pripadala 75 godina. Još 865. godine za biskupa Adalwina je bilo određeno da tamo vrši episkopska prava, a uprava pod njim bila je u rukama nadbiskupa Riehbalda. Potonji je bio dužan povući se u Salzburg, ali njegov nadređeni prirodno nije bio voljan da napusti svoje zahtjeve.
[[Datoteka:San clemente fresco.jpg|thumb|desno|300px|Prikaz ĊirilaĆirila i Metodija tokom njihove posjete Rimu. Freska se čuva u [[Bazilika sv. Klimenta|Bazilici sv. Klimenta]] u Rimu.]]
Kako se brojnost međusobnih nesuglasica uveċavaouveĆavao, braća, koja su bila nevoljna da budu uzrokom nesporazuma među hrišćanima, otputovala su u [[Rim]] da vide papu, tražeći sporazum kojim bi se izbjegla svađa između misionara na terenu.<ref>{{Cite book |title =Církevní misie v dějinách Velké Moravy, Vavřínek, Vladimír, Nakladatelství Lidová demokracie, Praha 1963.}}</ref> Tamo su stigli 868. godine, gdje su bili toplo primljeni. To je dijelom bilo zbog donošenja sa sobom mošti svetog Klementa kao i rivalstvo s [[Konstantinopolj]]em u pogledu nadležnosti nad teritorijom Slavena, što je potaknulo Rim da cijeni braću i njihov utjecaj među Slavenima.<ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Saints-Cyril-and-Methodius|title=Saints Cyril and Methodius|work=britannica.com|accessdate= 24. 1. 2020.}}</ref> Novi papa [[Papa Hadrijan II|Hadrijan II]] dao je Metodiju titulu nadbiskupa [[Sirmium]]a (danas [[Sremska Mitrovica]] u [[Srbija|Srbiji]]) i poslao ga nazad 869. godine, sa jurisdikcijom nad svim područjima Velike Moravske i Panonije i ovlašćenjem za korišćenje slavenske liturgije.
Braća su pohvaljena za njihovo učenje i kultivisana zbog svog utjecaja u Konstantinopolju. Bibliotekar i arhivist [[Anastazije Bibliotekar]] kasnije je nazvao Ćirila "čovjekom apostolskog života" i "čovjekom velike mudrosti".<ref>{{cite web|url =http://www.frantiskani.sk/kazatel/svati/0727.htm|title=Sv. Gorazd a spoločníci|work =frantiskani.com|accessdate=27. 8. 2015}}</ref>
Kasnije je papa za sveštenika imenovao Metodija. U to vrijeme istaknuti nadbiskupi [[Formoz]] i Gauderic za sveštenike su zaredili 5 slavenskih učenika ĊirilaĆirila i Metodija: [[Sveti Gorazd]], [[Kliment Ohridski]] i [[Naum Ohridski]], a za đakone [[Angelarije Ohridski]] i [[Sava Ohridski (Sedmopočetnik)]].<ref>{{cite web|url=http://www.frantiskani.sk/kazatel/svati/0727.htm|title=Sv. Gorazd a spoločníci|trans-title=St. Gorazd and his colleagues|language=sk|work=Franciscan Friars of Slovakia|access-date=27 August 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924015313/http://www.frantiskani.sk/kazatel/svati/0727.htm|archive-date=24 September 2015|df=dmy-all}}</ref> Ćirilo i Metodije zajedno s ovih 5 učenika poštuju se (uglavnom od strane Bugarske pravoslavne crkve) kao "sedam svetaca". Novonastali sveštenici služili su na svojim jezicima kod oltara nekih glavnih crkava. Osjetivši kako se njegov kraj približava, Ćiril je postao monah [[Bazilijanski red|Bazilijanskog reda]], uzeo novo ime Ćiril i umro je u Rimu 50 dana kasnije (14. februara 869.). Postoji pitanje u vezi s tvrdnjom ''Translatio'' (ix.) da je postao biskupom.
 
Izjava ("Vita") da je Metodije postavljen biskupom 870. i da nije uzdignut na dostojanstvo nadbiskupa sve dok 873. nije u suprotnosti sa izjavom pape Ivana VIII. napisanom u junu 879, prema kojoj ga je Adrian posvetio nadbiskupom. Papa preko svoje izjave u nadležnost uključuje ne samo Veliku Moravsku i Panoniju, već i Srbiju.
 
=== Misionarsko djelovanje Metodija među Slavenima ===
[[Datoteka:Pope John VIII Illustration.jpg|thumb|200px|lijevo|Papa Ivan VIII, pobornik ĊirilaĆirila i Metodija i njihove upotrebe slavenskog jezika u liturgiji kod slavenskih naroda.]]
Nakon smrti ĊirilaĆirila Metod je sada sam nastavio sa svojim misionarskim djelovanjem među Slavenima. U početku nije bio aktivan u Velikoj Moravskoj, već u Panoniji (u Balatonskoj kneževini), zbog političkih okolnosti u Velikoj Moravskoj, gdje je kneza Rastislava 870. godine zarobio njegov nećak [[Svjatopluk I (knez Moravske)|Svjatopluk]]. Potom ga je predao [[Karloman Bavarski|Karlomanu Bavarskom]] na suđenje u [[Reichstag (Sveto Rimsko Carstvo)|Reichstagu]], koje je održano u [[Regensburg |Regensburg]]u krajem 870. godine. Istovremeno, istočnofranački vladari i njihovi biskupi odlučili su ukloniti Metodija. Arhiepiskopske tvrdnje Metodija smatrale su se takvom povredom prava Salzburga, pa je zbog toga bio zarobljen i prisiljen da odgovara biskupima Istočne Franačke: Adalwinu od Salzburga, Ermanrichu od Passaua i Annu iz Freisinga. Nakon burne rasprave, biskupi su proglasili svrgavanje uljeza i naredili da se Metodije pošalje u Njemačku, gdje je dvije i pol godine bio zatvoren u manastiru.
 
Unatoč snažnim historijskim prikazima u [[Conversio Bagoariorum et Carantanorum]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Pokrštavanje Bavaraca i Karantanaca), napisan 871. godine kako bi utjecao na papu (iako ne izbjegavajući tu svrhu), Rim je izričito stao na stranu Metodija. U tu svrhu Vatikan je poslao biskupa Pavla iz [[Katolička diecezija Ankona-Osimo|Diecezije Ankona-Osimo]], da ga ponovo vrati na njegove misionarske dužnosti među Slavenima i kazni njegove neprijatelje. Nakon toga je objema strankama zapovijeđeno da se zajedno sa [[Papinski legat|papinskim legatom]] pojave u Rimu. Tako je 873. godine novi papa Ivan VIII (872-882.) osigurao puštanje Metodija, ali mu je naložio da prestane koristiti slavensku liturgiju.
 
Papa je prevladao, a Metodije je osigurao svoju slobodu i svoj arhiepiskopski duhovni utjecaj nad Velikom Moravskom i Panonijom, iako mu je upotreba slavenskog jezika za [[Misa|misu]] još uvijek bila uskraćena. Njegova vlast bila je ograničena u Panoniji kada je nakon Kočeľove smrti kneževinom upravljala njemačko [[plemstvo]]. Svjatopluk je tada praktično bio nezavisni vladar u Velikoj Moravskoj i protjerao je njemačko sveštenstvo. Ovo je očigledno osiguralo nesmetano polje djelovanja za Metodija, a u historijskom zapisu ''Vita (x.)'' narednih nekoliko godina (873–79) prikazuje se kao period plodnog napretka. Izgleda da je Metodije u potpunosti ili djelimično zanemario zabranu slavenske liturgije. Kada su se franački sveštenici ponovo vratili u Veliku Moravsku i Panoniju, a nadbiskupska strogost je onemogućila razuzdanog Svjatopluka, to je postalo povod za žalbu protiv njega u Rimu, zajedno s optužbama u vezi s [[Filioque]]om.
[[Datoteka:Stanislav Dospavski - Saints Cyril and Methodius.png|thumb|250px|desno|ĊiriloĆirilo i Metodije, djelo bugarskog ikonoslikara [[Stanislav Dospevski|Stanislava Dospevskog]].]]
Godine 878. Metodije je bio pozvan u Rim po optužbi za [[Hereza|herezu]] i upotrebu slavenskog jezika. Ovaj put papa Ivan VIII je bio ubijeđen argumentima koje je Metodije iznio u svoju odbranu i poslao ga natrag oslobođen od svih optužbi i uz dozvolu da se koristi slavenski jezik tokom crkvenih molitvi. [[Karolinzi|Karolinški]] biskup koji ga je naslijedio, Witching, potisnuo je slavensku liturgiju i prisilio Metodijeve sljedbenike u izgnanstvo. Mnogi su našli utočište kod knjaza [[Boris I|Borisa I]] iz [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarske]], pod kojim su reorganizovali Crkvu koja je u svojoj liturgiji koristila slavenski jezik. U međuvremenu, nasljednici pape Ivana VIII usvojili su politiku koja je trajala vijekovima.
 
Metod je odbranio svoje pravoslavno vjerovanje u Rimu, a olakšanje je bilo to što se prilikom vjerskih molitvi tamo recitiralo bez Filioquea i obećao je da će se pokoriti u pogledu liturgije. Druga se stranka pomirila i dala mu [[Švabija|Švabu]] Wichinga kao njegovog pomoċnikapomoĆnika. Kad su odnosi bili zategnuti između njih dvojice, papa Ivan VIII uporno je podržavao Metodija. Međutim, nakon njegove smrti u decembru 882. položaj nadbiskupa postao je nesiguran, a njegova potreba za podrškom natjerala je Goetza da prihvati izjavu ''Vita (xiii.)'' da je otišao u posjetu bizantijskom caru.
 
Tek nakon Metodijeve smrti 6. aprila 885. godine, netrpeljivost je prerasla u otvoreni sukob. Gorazd, koga je Metodije odredio za svoga nasljednika, papa [[Stjepan V. (papa)|Stjepan V.]] nije priznao. Isti je papa zabranio upotrebu slavenske liturgije i postavio zloglasnog Wichinga kao Metodijevog nasljednika. Potonji je protjerao učenike dvojice braće iz Velike Moravske 885., koji su pobjegli u [[Prvo bugarsko carstvo]], gdje su ih dočekali i dobili odobrenje da osnuju teološke škole. Tamo je učenjak sveti Klement Ohridski osmislio pismo na [[Ćirilica|ćirilici]] na temelju [[Glagoljica|glagoljice]]. Ćirilica je postepeno zamijenila glagoljicu kao abecedu staroslovenskog jezika, koja je postala službeni jezik [[Bugarsko carstvo|Bugarskog carstva]], a kasnije se proširila i na istočnoslavenske zemlje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Ćirilica se s vremenom proširila po većem dijelu slavenskog svijeta da bi postala standardna abeceda u istočnim [[Pravoslavna crkva|pravoslavnim]] zemljama. Stoga su napori Cirila i Metodija otvorili put za širenje hrišćanstva po [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].
Red 137:
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|desno|thumb|300px|[[Baščanska ploča]] koja je urađena početkom 12. vijeka predstavlja rani primjer glagoljičkog pisma.]]
{{glavni|Glagoljica}}{{glavni|Ćirilica}}
Glagoljska i ćirilična abeceda najstarije su poznate slavenske abecede, a stvorila su ih braća ĊiriloĆirilo i Metodije i njihovi studenti za prevođenje Biblije i drugih tekstova na slavenske jezike.<ref name=BritGlago>Encyclopædia Britannica, ''Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets'', 2008, O.Ed. "The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity.</ref> Rana glagoljska abeceda korištena je u Velikoj Moravskoj između 863. (dolaskom Ćirila i Metodija) i 885. (nakon protjerivanja njihovih učenika) za čitanje i pisanje vladinih i vjerskih dokumenata i knjiga. U ''Velikoj moravskoj akademiji'' ([[Češki jezik|češki]]: Veľkomoravské učilište) koju je osnovao Ćiril, obrazovali su se sljedbenici Ćirila i Metodija, gdje je između ostalih podučavao i sam Metodije. Abeceda se tradicionalno pripisuje Ćirilu. To pripisivanje je izričito potvrđeno papskim pismom ''Industriae tuae'' (880.), kojim se odobrava upotreba staroslavenskog, koji kaže da je abecedu "izumio Konstantin Filozof". Nazivom novog pisma ne treba isključiti mogućnost da su braća koristila ranija slova, već se samo podrazumijeva da do tada slavenski jezici nisu imali zasebno pismo.
 
Rana ćirilica razvijena je u Prvom bugarskom carstvu [34], a kasnije su je dovršili i proširili učenici Kliment i Naum u ohridskim i ''Preslavskim školama'' cara [[Boris I|Borisa I]] u Bugarskoj<ref>Daniels and Bright, eds. ''The World's Writing Systems.'' Oxford University Press. {{ISBN|0-19-507993-0}}.</ref> kao pojednostavljenje glagoljice koja je poprilično podsjećala na [[Grčki jezik|grčku abecedu]]. ĊiriličkuĆiriličku abecedu su razvili učenici Ćirila i Metodija u [[Preslavska književna škola|Preslavskoj njiževnoj školi]] krajem 9. vijeka.
 
Nakon Ćirilove smrti Kliment Ohridski je pratio Metodija iz Rima do Panonije i Velike Moravske. Nakon Metodijeve smrti 885. godine Kliment je zajedno s Gorazdom vodio borbu protiv njemačkog sveštenstva u Velikoj Moravskoj. Nakon što je proveo neko vrijeme u zatvoru, protjeran je iz Velike Moravske, a 885. ili 886. stigao je do granice Bugarskog Carstva zajedno s Naumom iz Preslava, Angelariusom i eventualno Gorazdom (prema drugim izvorima Gorazd je do tada već bio mrtav). Njih četvero nakon toga poslani su u bugarsku prijestolnicu [[Pliska|Plisku]], gdje im je car Boris I iz Bugarske dao uputstvo da buduće državno sveštenstvo podučava na slavenskom jeziku.
Red 150:
=== Dan svetih Ćirila i Metodija ===
[[Datoteka: Cross_Procession_in_Novosibirsk_04.jpg|thumb|350px|desno|Procesija povodom komemoracije Dana svetih Ćirila i Metodija u [[Novosibirsk]]u, [[Rusija]].]]
Proces [[Kanonizacija|kanonizacije]] bio je mnogo opušteniji u decenijama nakon Ćirilove smrti nego danas. Ćiril je kod svojih učenika smatran svecem ubrzo nakon njegove smrti. Sljedilo je širenje poštovanja njegovog lika i djela među narodima koje je evangelizirao (a samim tim i šire hršćanske crkve), gdje je bio slavljen kao sveti čovjek, zajedno sa svojim bratom Metodijem. Bilo je poziva na Ćirilovu kanonizaciju od narodne gomile koja je obilazila rimske ulice tokom njegove pogrebne povorke. Prvo pojavljivanje braće u papinskom dokumentu nalazi se u ''Grande Munusu'' pape Leona XIII iz 1880. ĊiriloĆirilo i Metodije su poznati kao "apostoli Slavena", a i dalje su visoko cijenjeni od rimokatolika i od pravoslavnih hrišćana. Njihov se blagdan trenutno obilježava 14. februara u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]] (što se poklapa s datumom smrti svetog Ćirila); 11. maja u [[Pravoslavna crkva|Istočnoj pravoslavnoj crkvi]] (iako za istočne pravoslavne crkve koje koriste [[Julijanski kalendar]] ovo je 24. maja prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]); i 7. jula prema starom sanktorskom kalendaru, koji je postojao prije izmjena tokom [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]]. Proslavom se također podsjeća na uvođenje pismenosti i propovijedanje evanđelja na slavenskom jeziku od strane braće. ĊiriloĆirilo i Metodije su 1980. proglašeni "zaštitnicima Evrope."<ref>{{cite web|url=http://www.hri.org/Martis/contents/doc19.html|title=Nikolaos Martis: MACEDONIA|author=|date=|website=www.hri.org|access-date=2 May 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502164052/http://www.hri.org/Martis/contents/doc19.html|archive-date=2 May 2018|df=dmy-all}}</ref>
 
Prva zabilježena svjetovna proslava Dana svetih Ćirila i Metodija kao "dana bugarskog pisma", kako tradicionalno prihvata bugarska historija, održana je u gradu [[Plovdiv]]u 11. maja 1851., tada je i lokalna bugarska škola dobila ime "Sveci Ćirilo i Metodije." Oba događaja bila su pokrenuta na inicijativu uglednog bugarskog prosvjetnog radnika [[Najden Gerov|Najdena Gerova]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Найден Геров),<ref>"История на България", Том 6 Българско Възраждане 1856–1878, Издателство на Българската академия на науките, София, 1987, стр. 106 (in Bulgarian; in English: "History of Bulgaria", Volume 6 Bulgarian Revival 1856–1878, Publishing house of the Bulgarian Academy of Sciences, Sofia, 1987, page 106).</ref> Tada je i jedan [[Armenija|armenski]] turista spomenuo svoju posjetu "proslavi bugarskog pisma" u gradu [[Šumen]] 22. maja 1803.<ref>Jubilee speech of the Academician Ivan Yuhnovski, Head of the Bulgarian Academy of Sciences, held on 23 May 2003, published in [http://195.96.224.7/basnews/bulletin/Bul62.pdf Information Bulletin] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203045117/http://195.96.224.7/basnews/bulletin/Bul62.pdf |date=3 December 2007 }} of the Bulgarian Academy of Sciences, 3(62), Sofia, 27 June 2003 (in Bulgarian).</ref>
Red 156:
Dan svetih Ćirila i Metodija obilježava se kao državni praznik u sljedećim zemljama:
 
* U Bugarskoj se obilježava 24. maja i poznat je kao "dan bugarske prosvjete i kulture i slavenskog pisma" (bugarski: {{jez-bg|Ден на българската просвета и култура и на славянската писменост}}), državni praznik kojim se slavi [[bugarska kultura]] i [[Bugarska književnost|književnost]], kao i abeceda. Poznat je i kao "Dan abecede, kulture i obrazovanja" (bugarski: {{jez-bg|Ден на азбуката, културата и просвещението}}). Sveci Ćirilo i Metodije pokrovitelji su Nacionalne biblioteke Bugarske, a ispred zgrade ove ustanove nalazi se njihov spomenik. Oni su najslavniji sveci u Bugarskoj pravoslavnoj crkvi, a ikone dvojice braće mogu se naći u svakoj crkvi u ovoj zemlji.
* U [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] obilježava se 24. maja i i državni je praznik. Poznat je kao "Dan svetih Ćirila i Metodija, dan slavenskih prosvjetitelja" ([[Makedonski jezik{{jez-mk|makedonski]]: Св. Кирил и Методиј, Ден на словенските просветители}}). Vlada Republike Makedonije donijela je statut državnog praznika u oktobru 2006. godine, a Parlament Republike Makedonije usvojio je odgovarajući zakon početkom 2007. godine.<ref>Announcement about the eleventh session of the Government of the Republic of Macedonia on 24 October 2006 from the [http://www.vlada.mk/sednici/Oktomvri2006/sednica24-10-2006.htm official site] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610142420/http://www.vlada.mk/sednici/Oktomvri2006/sednica24-10-2006.htm |date=10 June 2008 }} of the Government of the Republic of Macedonia (in Macedonian).</ref> Ranije se ovaj praznik slavio samo u školama. Poznat je i kao dan "solunske braće" (makedonski: Солунските браќа).
* U Češkoj i Slovačkoj dan dvojice braće prvobitno je bio obilježavan 9. marta, ali papa [[Pio IX]] je iz nekoliko razloga taj datum promijenio u 5. maj. Danas se sveti Ćiril i Metodije poštuju kao nacionalni sveci, a njihov dan (5. jula), "Dan sv. Ćirila i Metodija", državni je praznik u Češkoj i Slovačkoj. U Češkoj se slavi kao "dan slavenskih misionara Ćirila i Metoda" ([[Češki jezik{{jez-cs|češki]]: Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje}}); u Slovačkoj se slavi kao "Dan sv. Ćirila i Metoda" ([[Slovački jezik{{jez-sk|slovački]]: Sviatok svätého Cyrila a Metoda}}).<ref name="CMHoliday">{{cite web |url=http://www.pitt.edu/~votruba/qsonhist/cmholiday.html |title=Holiday date |access-date=11 March 2009 |last=Votruba |first=Martin |work=Slovak Studies Program |publisher=University of Pittsburgh |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514063632/http://www.pitt.edu/~votruba/qsonhist/cmholiday.html |archive-date=14 May 2011 |df=dmy-all }}</ref>
* U Rusiji se obilježava 24. maja i poznat je kao "Dan slavenske književnosti i kulture" ([[Ruski jezik{{jez-ru|ruski]]: День славянской письменности и культуры}}), slavi se slavenska kultura i književnost, kao i abeceda. Njegova proslava je crkvena (11. maj po Julijanskom kalendaru Crkve) i nije javni praznik.
 
Dan svetih ĊirilaĆirila i Metodija Istočna pravoslavna crkva slavi kao [[Kalendar svetaca|blagdan]] 11. maja, a Rimokatolička crkva i [[Anglikanska zajednica]] 14. februara kao "Dan svetih Ćirila i Metodija". [[Luteranizam|Luteranske crkve]] zapadnog hrišćanstva komemoriraju ova dva sveca bilo 14. februara ili 11. maja. Bizantijske obredne luteranske crkve obilježavaju Dan svetih Ćirila i Metodija 24. maja.
 
=== Nazivi institucija, organizacija i geografskih pojmova posveċenihposveĆenih liku i djelu ĊirilaĆirila i Metodija ===
[[Narodna biblioteka Bugarske]] u [[Sofija|Sofiji]], [[Univerzitet sv. Ćiril i Metodije u Skoplju]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], i [[Univerzitet sv. Ćirila i Metodija u Velikoj Tarnovskoj]] u Bugarskoj i u Trnavi u Slovačkoj nose ime dvojice svetaca. Teološki fakultet na Univerzitetu Palacký u [[Olomouc]]u (Češka) nosi naziv "Bogoslovni fakultet svetih Ćirila i Metodija". U [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], Sjemenište svetih Ćirila i Metodija u Orchard Lake-u u [[Michigan]]u nosi njihovo ime.
 
Bratstvo svetaca Ćirila i Metodija (1846.), proukrajinska organizacija u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] za očuvanje ukrajinskog nacionalnog identiteta.
 
Sveci Ćiril i Metodije glavni su zaštitnici Ljubljanske nadbiskupije. Ljubljanska katedrala stojinalazi se na Trgu Ćirila i Metodija.<ref>{{cite web |url=http://en.katoliska-cerkev.si/dioceses/the-ljubljana-metropolitan-province |title=The Ljubljana Metropolitan Province |date=5 March 2014 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140305211856/http://en.katoliska-cerkev.si/dioceses/the-ljubljana-metropolitan-province |archive-date=5 March 2014}}</ref>
Također su zaštitnici Bizantijske katoličke eparhije Košice (Slovačka) i Slovačke grkokatoličke eparhije iz [[Toronto|Toronta]].
 
Red 178:
 
<gallery>
Datoteka:Crkva Svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu 08032014409.jpg|Crkva svetih ĊirilaĆirila i Metodija u [[Sarajevo|Sarajevu]]
Datoteka:Velehrad.JPG|Bazilika svetih ĊirilaĆirila i Metodija u moravskom [[Velehrad]]u, Češka
Datoteka:Celebration of Saints Cyril and Methodius Day in Khanty-Mansiysk on 11 May 2006.JPG|Procesija krsta u [[Hanti-Mansijsk]]u za Dan ĊirilaĆirila i Metodija u maju 2006.
Datoteka:Opening the monument to Saints Cyril and Methodius in Saratov.JPG|Inauguracija spomenika ĊirilaĆirila i Metodija u [[Saratov]]u za Dan slavenske književnosti i kulture
Datoteka:Cyril and Methodius Thessaloniki.jpg|[[Thessaloniki]] - spomenik dvojici svetaca, poklon Bugarske pravoslavne crkve
Datoteka:Cyril and Methodius monument Sofia.jpg|Spomenik dvojici svetaca ispred Narodne biblioteke ĊirilĆiril i Metodije u Sofiji, Bugarska
Datoteka:Kiril i metodi monument pred NDK Sofia 20090406 002.JPG|Spomenik ĊiriluĆirilu i Metodiju ispred Narodne palate kulture u Sofiji
Datoteka:Kiril and Metodij - Skopje.JPG|Spomenik ĊirilaĆirila i Metodija blizu [[Kameni most (Skoplje)|Kamenog mosta]] u [[Skoplje|Skoplju]]
Datoteka:Charles Bridge St Cyril&Methodus.jpg|Spomenici ĊiriluĆirilu i Metodiju na [[Karlov most|Karlovom mostu]], [[Prag]]
Datoteka:Mikulčice - svatí Cyril a Metoděj.JPG|Spomenici ĊiriluĆirilu i Metodiju u [[Mikulčice|Mikulčicama]], [[Češka]]
Datoteka:Holy Trinity Column-Saint Methodius.jpg|Spomenik svetom Metodiju [[Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu]], Češka
Datoteka:The True Cross. Saint Cyril and Methodius.jpg|Spomenik ĊiriluĆirilu i metodiju u Hanti-Mansijsku, [[Rusija]]
Datoteka:Београд Ћирило и Методије2.jpg|Spomenik ĊiriluĆirilu i Metodiju u [[Beograd]]u
Datoteka:2011. Открытие памятника Кириллу и Мефодию 037.jpg|Otvaranje spomenika ĊiriluĆirilu i Metodiju [[Donjeck]]
Datoteka:Statue, Saints Cyril and Methodius, Trebic, Czech Republic.JPG|Spomenici ĊiriluĆirilu i Metodiju, [[Třebíč]], Češka
</gallery>
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Ćirilo_i_Metodije"