Razlika između verzija stranice "Rimsko Carstvo"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 178.209.11.151 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot
oznaka: vraćanje
Gramaticke pogreske
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 44:
}}
 
LAZUUUU KRIVONKE NAPSIAL KONSTANTINOPOL I LATINSKI
'''Rimsko carstvo''' ([[Latinski jezik|latinski]]: Imperium Romanum, [[Grčki jezik|grčki]]: Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων) označava period državnog uređenja [[Antički Rim|antičkog Rima]] nakon [[Rimska republika|Rimske republike]]. Rimsko carstvo je upravljalo svim heleniziranim državama [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i keltskim područjem [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Tokom ovog perioda grad [[Rim]] je proširen i postao je najveći grad na svijetu (period između 100. p.n.e. i 400. godine) da bi Konstantinopolj preuzeo tu ulogu oko 500. godine.<ref>[[Ian Morris (historian)|Morris, Ian]] (October 2010) [http://www.ianmorris.org/docs/social-development.pdf ''Social Development''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726164950/http://www.ianmorris.org/docs/social-development.pdf |date=26 Juli 2011 }}. Stanford University</ref><ref>Morris, Ian (2010) ''[[Why the West Rules—For Now]]'', New York: Farrar, Straus and Giroux. {{ISBN|978-0-374-29002-3}}.</ref>
[[Rimska republika]] je bila teško destabilizovana u seriji [[Rimski građanski ratovi|građanski ratova]] i političkih sukoba. Iz tih sukoba kao pobjednik izlazi [[Julije Cezar]] koji se imenuje [[Rimski diktator|diktatorom]]. Nakon atentata na Julija Cezara 44. godine p.n.e. građanski rat i pogubljenja su nastavljena, što je kulminiralo pobjedom [[Oktavijan August|Oktavijana]], Cezarovog usvojenog sina, nad [[Marko Antonije|Markom Antonijem]] i [[Kleopatra VII|Kleopatrom]] u [[Bitka kod Akcija|bici kod Akcija]] 31. godine p.n.e. i aneksije [[Ptolomejski Egipat|Egipta]]. Nakon toga, Rimski senat mu daje svu moć i novu titulu August, obilježavajući kraj [[Rimska republika|Rimske republike]].
 
Rimsko carstvo je trajalo skoro 1.500 godina, uključujući i oko 500 godina ere republike. U prva dva stoljeća postojanja, carstvo je bilo politički stabilno i prosperitetno u periodu poznatom kao "[[Rimski mir]]". Poslije Oktavijanove pobjede, veličina carstva se dramatično povećala. Nakon atentata na [[Kaligula|Kaligulu]] 41. godine, Senat je razmatrao vraćanje republike, ali je [[Pretorijanci|pretorijanska garda]] proglasila [[Klaudije|Klaudija]] za rimskog cara. Za vrijeme Klaudija, carstvo je započelo osvajanje [[Britanija|Britanije]]. Nakon samoubistva Klaudijevog nasljednika [[Neron|Nerona]] 68. godine, carstvo je ušlo u [[Godina četiri cara|period kratkih građanskih ratova]] i [[Prvi rimsko-jevrejski rat|pobune u Judeji,]] tokom kojeg su se četiri generala borila za titulu cara. [[Vespazijan]] je izašao kao pobjednik 69. godine uspostavljajući [[Flavijevci|dinastiju Flavijevaca]]. Njega je naslijedio sin [[Tit]] koji je otvorio [[Koloseum]] nakon [[Erupcija Vezuva 79.|erupcije Vezuva]]. Njegovu kratku vladavinu je nastavio njegov brat [[Domicijan]] koji je ubijen. Senat tada postavlja prvog od [[pet dobrih careva]]. Carstvo je dostiglo svoj vrhunac za vrijeme cara [[Trajan|Trajana]], drugog u liniji dobrih careva.