Razlika između verzija stranice "Minutni volumen"

Gledanu u različitim jedinicama, kao što su dm³/min (1 dm³ iznosi do 1000&nbsp;cm³ ili 1 litru). Srednji minutni volumen srca u mirovanju, kod mušlaraca je 5,6&nbsp;L/min, a 4,9&nbsp;L/min kod žena<ref>{{cite book |author= Guyton, Arthur C.; John E. (John Edward) |title=Textbook Of Medical Physiology |publisher=Elsevier Inc. |location=Philadelphia |year=2006 |isbn=0-7216-0240-1 |edition=11th}}</ref>.

Minutni volumen srca (<math>MVS</math>) ovisi o [[udarni volumen |udarnom volumnu]] (<math>UV</math>) i [[frekvencija otkucaj srca |frekvencije otkucaja srca]] (<math>FSO</math>):

pri čemu jewje udarni volumen krvi je količina koja je potisnuta u jednoj komori sistole.

Postoji nekoliko načina za određivanje kliničkih MVS, od invazivne unutarsrčane [[kateterizacija | kateterizacije]] do neinvazivnog mjerenje arterijskog [[puls]]a.

Glavna uloga srčanog transporta krvi kroz tijeltijelo je dostavljanje [[kisik]]a i [[hrana | nutrijenata]] i drugih tvarimaterija u [[ćelije (biologija)|ćelije]], kako bi se osigurao njihov opstanak i pravilno funkcioniranje i uklanjanje otpadnih materija. Srce pumpa krv u [[arterija | arterije]], koja je u njega došla iz [[vena|venskog]] sistema, tako da je količina krvi koja dolazi u srce daje minutni volumen. Pri tome, međutimMeđutim, oni igmauimaju važnu ulogu za podmirivanje potreba za kisikom u ćelijama, kao i kapacitetu arteriovenskog sistema, odnosno [[krvotok]]a. Povećane potrebe organizma za kisikom, povećaju protok krvi kroz vene do srca. Vene u tijelu reguliraju protok krvi do srca putem aktivne [[vazodilatacija|vazodilatacije]] i [[vazokonstrikcija|vazokontrakcijevazokonstrikcije, čime se povećava ili smanjuje [[cirkulacijski otpor|cirkulacijski otpor.]]

Ako se srčani volumen povećava u netrenirane zdrave osobe, on ima maksimalni doprinos povećanju broja otkucaja srca. Također, promjene u položaju tijela, povećana aktivnost [[SNS| simpatičkog]] i smanjena aktivnost [[PNS|parasimpatičkog nervnog sistema]] može povećati minutni volumen. Učestalost srčanog ritma može varirati za faktor 3, između 60 i 180 otkucaja u minuti, a minutni volumen može biti između 70 i 120 ml, što je variranje samo za faktor 1,7.<ref>{{cite book |author=Levy, Matthew N.; Berne, Robert M. |title=Cardiovascular physiology |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=1997 |isbn=0-8151-0901-6 |edition=7th}}</ref><ref>{{cite book |author=Rowell, Loring B. |title=Human cardiovascular control |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1993 |isbn=0-19-507362-2 }}</ref><ref>{{cite book |author=Braunwald, Eugene |title=Heart disease: a textbook of cardiovascular medicine |publisher=Saunders |location=Philadelphia |year=1997 |isbn=0-7216-5666-8 |edition=5th}}</ref>

Parametar koji je u vezi sa udarnim volumenom, je [[istisna frakcija]], što znači da je udio istisnutog volumena lijeve komore za vrijeme kontrakcije i u fazi istiskanja srčanog ciklusa ili sistole u pozitivnom odnosu sa minutnoimminutnim volumenom. Prije sistole, lijeva komora se ispuni potrebnom količinom krvi, poznatom kao [[krajnji dijastolni volumen]] (ADF). Sistola lijeve komore skuplja i steže krv na minimum volumena, koji se zove [[krajnji sistolni volumen]] (KSV), jer nije potpuno prazna. Istisnuta frakcija zavisi od krajnjeg dijastolnog volumena u komori, koji može biti promijenjen zbog bolesti komore i na taj način nenormalno proširenaproširen. Međutim, ona može ostati na konstantnom minutnom volumenavolumenu, unatoč dilataciji lijeve komore i poremećene kontrakcije, odnosno može to nadoknaditi povećanompovećanim krajnjim volumenom dijastole.

Bolesti [[kardiovaskularni sistem | kardiovaskularnog sistema]], naprimjer [[visok krvni pritisak]] i [[zatajenje srca]], često su povezane sa promjenama u minutnomminutnog volumenuvolumena srca. Može doći do povećanja u MVS, naprimjer pri [[infekcija]]ma ,[[sepsa | sepsi]] ili njegovom smanjenju, kao što je u [[kardiomiopatija]]ma i zatajenju srca. Precizna identifikacija MVS je važnovažna u kliničkoj medicini za poremećaje i diagnisticiranjediagnosticiranje, a koristi se u određivanju odgovarajućih tretmana.