Razlika između verzija stranice "Polychaeta"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 23:
[[slika:Nereis.gif|thumb|240px| Kretanje parapodija '' Nereis succinea '']]
'''Polihete''' ([[latinski|lat.]] '''Polychaeta''', od [[grčki|grč.]] πολύς - ''poli'' = mnogo + χαίτη - haeta = čekinja) ili '''mnogočekinjaši''', su [[razred (biologija)|razred]] u [[koljeno (biologija)|koljenu]] [[Annelida]]. To je najbrojnija skupina svog razreda, s oko 9.000 opisanih vrsta, a trebala bi biti najprimitivnija, odnosno ona koja najviše podsjeća na izvorni tip koljena. Vodene su životinje, gotovo isključivo morske, karakterizirane su tako što u svakom segmentu nose par parapodija, s dorzalnom grančicom i ventralnom granom, obdarenom brojnim hetama ili čekinjama (koje polihitetama daju ime, doslovno "mnogo čekinja"). Uglavnom su [[mesožderi]] pješčanog dna, ali postoje specijalizirani načini da se ishrane u sedimentima, u stilu onoga što kopnene vrste rade s tlom ili filtriraju vodu. Grupa je vjerovatno [[parafilija|paraphiletska]], od koje proizilaze najspecijaliziranije razredi pripadajućeg koljena.
U prošlosti, predački model bio je shvatan, ne samo ostalih anelida, već i [[artropoda]], zbog njihove segmentacije ili nervne anatomije. Rezultati [[filogenetika|filogenetičke analize]] molekulskih podataka sumnjaju da člankonožaci potječu izpolihetnih anelida i pokazuju da su annelide povezanije sa [[Mollusca| mehkušcima]].
Poznato je oko 8.000 živih vrsta. Polihitete, koji uključuju krpe, crvene crva, crvotoke, morske miševe i druge, su morski crvi koji su poznati po dobro definiranoj segmentaciji tijela. Jedinstveni među annelidima, većina segmenata tijela poliheta nosi par parapodija (ravnih, izrastenih izdanaka) sa setaama ili sitnim čekinjama. Polihite se razlikuju po veličini od nekoliko milimetara do oko 3 m i neformalno su podijeljene u dvije grupe: Errantia, slobodno pokretni oblici i Sedentarija ili sesilni oblici sa cijevima.
==Opća obilježja==
Glava ima kratke senzoričke izbočine (palčeve) i šipke. Telo je često jarko obojeno. Dijeta se sastoji od sitnih vodenih biljaka i životinja kod nekih vrsta, dok su druge čisto mesožderke.
Pol su obično odvojeni; sperma i jajašca se ispuštaju direktno u vodu gdje dolazi do oplodnje.
Polihiteti
== Morfologija ==
Line 34 ⟶ 36:
Postoje tri tjelesne regije: '''prostom''' i '''peristom''' ili kefalna regija (glava), ''metastom'' ' ili segmentirano stalo (soma) i '''pigidij ''' ili rep. Nedostaje im [[klitelum]].
* '''Prostom'''je segment zabrinutosti u kojem se nalaze moždani gangliji i senzorni organi koji uključuju oči, antene ili šipke, senzorske palčeve i nuhalne organe; U sedentarnim oblicima može se uveliko smanjiti prosomium i senzorni organ. '' 'Peristomio' '' ili oralni segment, gde su usta otvorena i gde se nalaze organi za hranjenje hrane i senzorni organi povezani sa hranom. Prostomium i peristomija nisu uvijek dobro diferencirani i često su manje ili više spojeni ili se preklapaju. Usna šupljina često
*'''Metastom''': Ostali segmenti [[metasoma]] mogu biti slični ([[metamer | istoimena segmentacija]]) ili formirati jasno definirane regije ([[metamer | heteronomna segmentacija]]); To je slučaj kod nekih sjedećih poliheta. Najkarakterističnije strukture metastomije su parapodi ili [[parapodium]] s. Tipično, parapodi imaju dvije grane: jednu dorzalnu (notopodija) i drugu ventralnu (neuropodija), obje s '''cirus''', i imaju kvote, koje veoma su karakteristične [[hitin | chitinous]] čestice koje daju naziv ovoj vrsti životinja. Kvete su povezane nizom mišića sa [mezenterijom] ventralom, što omogućava kretanje, a samim tim i kretanje životinje. Neuropodiji su takođe opremljeni jačim strukturama od kvota, koje se koriste za zaštitu. Notopodium često ima filamentozne ili lamelarne ekspanzije koje djeluju kao [[škrge]] s. U [[Sabellidae | sabélidos]], [[Serpulidae | sepulidos]] i [[Spirorbidae | spirórbidos]] škrge prvih segmenata su hipertrofirane, stvarajući škrgućastu prašinu koja ujedno služi i kao filter za hranjenje hrane u suspenziji. Te strukture, parapodijum, prisutne u svim [metamerima] organizmu, pored lokomocije, omogućuju im da kopaju i dišu.▼
▲*'''Metastom''': Ostali segmenti [[metasoma]] mogu biti slični ([[metamer | istoimena segmentacija]]) ili formirati jasno definirane regije ([[metamer | heteronomna segmentacija]]); To je slučaj kod nekih sjedećih poliheta. Najkarakterističnije strukture metastomije su parapodi ili [[parapodium]] s. Tipično, parapodi imaju dvije grane: jednu dorzalnu (notopodija) i drugu ventralnu (neuropodija), obje s '''cirus''', i imaju kvote, koje veoma su karakteristične [[hitin | chitinous]] čestice koje daju naziv ovoj vrsti životinja. Kvete su povezane nizom mišića sa [mezenterijom] ventralom, što omogućava kretanje, a samim tim i kretanje životinje. Neuropodiji su takođe opremljeni jačim strukturama od kvota, koje se koriste za zaštitu. Notopodium često ima filamentozne ili lamelarne ekspanzije koje djeluju kao [[škrge]] s. U [[Sabellidae | sabélidos]], [[Serpulidae | sepulidos]] i [[Spirorbidae | spirórbidos]] škrge prvih segmenata su hipertrofirane, stvarajući škrgućastu prašinu koja ujedno služi i kao filter za hranjenje hrane u suspenziji. Te strukture,
== Filogenija ==
| |||