Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 147:
Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija u početku su pisali glagoljicom. Međutim, jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno [[Kliment Ohridski]], koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom ''[[Žitije sv. Ćirila]]'', uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo po redu slavensko pismo i vrlo brzo je potisnula glagoljicu, te zavladala najprije u [[Bugarska|Bugarskoj]], ali i u [[Srbija|Srbiji]], [[Rusija|Rusiji]] i dijelom u [[Bosna|Bosni]]. U Bosnu su je najvjerovatnije donijeli [[Makedonci]].
== Komemoracija ==
=== Dan svetih Ćirila i Metodija ===
[[Datoteka: Cross_Procession_in_Novosibirsk_04.jpg|thumb|350px|desno|Procesija povodom komemoracije Dana svetih Ćirila i Metodija u [[Novosibirsk]]u, [[Rusija]].]]
Proces [[Kanonizacija|kanonizacije]] bio je mnogo opušteniji u decenijama nakon Ćirilove smrti nego danas. Ćiril je kod svojih učenika smatran svecem ubrzo nakon njegove smrti. Sljedilo je širenje poštovanja njegovog lika i djela među narodima koje je evangelizirao (a samim tim i šire hršćanske crkve), gdje je bio slavljen kao sveti čovjek, zajedno sa svojim bratom Metodijem. Bilo je poziva na Ćirilovu kanonizaciju od narodne gomile koja je obilazila rimske ulice tokom njegove pogrebne povorke. Prvo pojavljivanje braće u papinskom dokumentu nalazi se u ''Grande Munusu'' pape Leona XIII iz 1880. Ċirilo i Metodije su poznati kao "apostoli Slavena", a i dalje su visoko cijenjeni od rimokatolika i od pravoslavnih hrišćana. Njihov se blagdan trenutno obilježava 14. februara u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]] (što se poklapa s datumom smrti svetog Ćirila); 11. maja u [[Pravoslavna crkva|Istočnoj pravoslavnoj crkvi]] (iako za istočne pravoslavne crkve koje koriste [[Julijanski kalendar]] ovo je 24. maja prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]); i 7. jula prema starom sanktorskom kalendaru, koji je postojao prije izmjena tokom [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]]. Proslavom se također podsjeća na uvođenje pismenosti i propovijedanje evanđelja na slavenskom jeziku od strane braće. Ċirilo i Metodije su 1980. proglašeni "zaštitnicima Evrope."<ref>{{cite web|url=http://www.hri.org/Martis/contents/doc19.html|title=Nikolaos Martis: MACEDONIA|author=|date=|website=www.hri.org|access-date=2 May 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502164052/http://www.hri.org/Martis/contents/doc19.html|archive-date=2 May 2018|df=dmy-all}}</ref>
Prva zabilježena svjetovna proslava Dana svetih Ćirila i Metodija kao "dana bugarskog pisma", kako tradicionalno prihvata bugarska historija, održana je u gradu [[Plovdiv]]u 11. maja 1851., tada je i lokalna bugarska škola dobila ime "Sveci Ćirilo i Metodije." Oba događaja bila su pokrenuta na inicijativu uglednog bugarskog prosvjetnog radnika [[Najden Gerov|Najdena Gerova]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Найден Геров),<ref>"История на България", Том 6 Българско Възраждане 1856–1878, Издателство на Българската академия на науките, София, 1987, стр. 106 (in Bulgarian; in English: "History of Bulgaria", Volume 6 Bulgarian Revival 1856–1878, Publishing house of the Bulgarian Academy of Sciences, Sofia, 1987, page 106).</ref> Tada je i jedan [[Armenija|armenski]] turista spomenuo svoju posjetu "proslavi bugarskog pisma" u gradu [[Šumen]] 22. maja 1803.<ref>Jubilee speech of the Academician Ivan Yuhnovski, Head of the Bulgarian Academy of Sciences, held on 23 May 2003, published in [http://195.96.224.7/basnews/bulletin/Bul62.pdf Information Bulletin] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203045117/http://195.96.224.7/basnews/bulletin/Bul62.pdf |date=3 December 2007 }} of the Bulgarian Academy of Sciences, 3(62), Sofia, 27 June 2003 (in Bulgarian).</ref>
{{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}}
| |||