Razlika između verzija stranice "Autarijati i Ardijejci"

Iako srodna po porijeklu i kulturi, ova dva ilirska naroda su predstavljala ljute konkurente u borbama za bogate zone za ispašu i slana vrela. Autarijati su ubrzanije razvijali svoju društvenu, političku i ekonomsku strukturu, dok su Ardijejske zajednice, iako su bile bliže primorju, zastajkivale u razvoju.

[[File:Die Illyrischen Stamme (German).png|mini|desno|Autarijati i Ardijejci nakon razdvajanja]]

Autarijatski pritisak na ardijejsko područje tekao je iz tri pravca, iz porječja [[Prača|Prače]], gornjeg Podrinja duž rijeka [[Bistrica|Bistrice]] i [[Sutjeska|Sutjeske]], i preko bjelašničkog masiva. Iako je povod za rat bilo vrelo slane vode, uzroci sukoba leže prvenstveno u već pomenutom autarijatskom napretku, i želji da se prije svega zadovolje apetiti ojačale i obogaćene autarijatske kneževske i ratničke "aristokratije".<ref name="Historija Autarijata"/>

 

[[File:Illyria and Dardania Kingdoms (228 BC) (English).svg|mini|desno|Ardijejci su osnovali ilirsku državu na svom novom teritoriju]]

Ardijejci su potisnuti od masiva [[Prenj]]a, [[Zelengora|Zelengore]] i [[Maglić]]a, i formiraju novi centar u Gatačkom polju. Od kraja IV. st. p. n. e. mogli presudno utiču na razvoj etničkih, narodnosnih i geopolitičkih procesa koji su se odvijali na prostoru između Neretve, Boko-kotorskog zaliva i sve do [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Poraz koji su doživjeli od Autarijata nesumnjivo je odigrao veliku ulogu u preorijentaciji Ardijejeca sa vođenja kontinentalne na primorsku politiku, te je i nova lokacija na Gatačkom polju postala jezgrom odakle su se Ardijejci dalje ( i narodnosno i politički) raširili sve do mora, postajući primorski narod. Primat na poljima krajnjeg istoka Hercegovine dobile su ili (ponovo zadobile) populacije koje su Ardijejci zatekli na tom području ili novodoseljene ilirske zajednice, poznate pod imenima Naresi, [[Melkumani]] ili Deraemistini.