Razlika između verzija stranice "Maglaj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 74:
 
=== [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijski period]] ===
Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine, ali ovaj putaput kao osvajači, a Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije. U turskim izvorima iz XV vijeka Maglaj se prvi putaput spominje tek u defteru iz 1485, kao mahijanahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice.
 
;Maglajski [[Vezir]]i:
Red 80:
'''Ibrahim paša'''
 
Tokom XVI, XVII i XVIII vijeka značajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva, ukupno njih osmorica. PosebnoMeđu senjima, ističeposebno se ističu Veliki vezir [[Ibrahim-paša Novošeherlija |Ibrahim-paša Novošeherlija]], za koga kažu da je bio veliki vojskovođa pjesničke duše, koji je 1599. godine na putu za Mađarsku prolazeći kroz [[Slavonija|Slavoniju]] na domak Bosne izrekao ove stihove:
 
<i>Bosno, Bosno diko moja
Red 93:
'''Murtezan-paša Novošeherlija'''
 
Ostao je zapamćen i budimski vezir [[Murtezan-paša Novošeherlija]] kao [[paša]] koji udaje i ženi. Pjesnik [[Muhamed Nerkezi]] 1629. godine je zapisao:
{{Citat|"Ovaj vrli paša nastojao je pošto-poto umnožiti živalj Bosne. Tu svoju misao provodio je ovako: Gdje bi čuo da ima cura ili udovica neudata, odmah bi joj, ako je siromašna bila, dao nešto miraza i našao mušteriju da se uda. Tako je okupio na hiljade brakova i time učinio veliku korist domovini.}}
 
=== [[Austro-Ugarska]] ===
Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta iste godine [[Sedma Husarska regimenta]] upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivsi 46 vojnika. O tom događaju svjedoči i spomenik koji su [[Austrijanci]] podigli na obali rijeke Bosne.
Vrijeme austro-ugarske okupacije je opisano u romanu "[[Zeleno busenje]]" književnika [[Edhem Mulabdić|Edhema Mulabdića]].
 
Red 105:
 
== Ekonomija ==
Tvornica "Natron" osnovana je kao mala tvornica 1956. godine, nakon što je vlada [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]] donijela odluku o njenom osnivanju 7. augusta 1951. godine.
Već na početku svog postojanja u tvornici su korištene najsavremenije proizvodne metode uporedive sa onima vodećih svjetskih firmi iz te oblasti.
"Natron" je bio najveći proizvođač natron papira i ambalaže na Balkanu[[Balkan]]u i jedan od najvećih proizovođača u [[Evropa|Evropi]].
Natronov integrisani prozivodni proces uključuje: uzgoj četinarskog drveta, prozivodnju električne energije, industrijske vode i pare, prozivodnju sulfatne celuloze, natron papira i modernih materijala za pakovanje.
Natron je privatiziran od o1.05. 2005. godine i radi kao firma ''Natron - Hayat''.
 
== Obrazovanje ==
U naselju Maglaj postoje dvije osnovne škole i to: "'''Prva osnovna škola'''" i "'''Osnovna škola-Maglaj''', '''[[Opća gimnazija "Edhem Mulabdić"|gimnaziju]]''' i '''srednju stručnu školu'''.
Maglaj je grad s jednom od najljepših biblioteka u Bosni i Hercegovini. Moderno uređena, sa oko trideset hiljada30.000 bibliotečkih jedinica.
Manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" se održavaju svake godine., a Uu okviru te manisfestacije gosti su: književnici, univrzitetski profesori, muzičari i učenici osnovnih i srednjih škola. Iz specijalnogposebnog fonda biblioteke izdvojaju se stare i rijetke knjige koje su Maglajlije čitale krajem 19. i početkom 20. vijeka, te napravili zapaženu izložbu. Iz kulturnih događaja grada također se može izdvojiti i tradicionalni muzički festival "[[Studentsko ljeto]]."
 
== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Maglaja|Spisak naseljenih mjesta u općini Maglaj}}
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] općina Maglaj, je gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Donja Paklenica]], [[Gornja Paklenica]], [[Osojnica (Doboj)|Osojnica]], [[Rječica Donja]], [[Rječica Gornja]], [[Striježevica]] i [[Trbuk]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Brezici (Doboj)|Brezici]], [[Brusnica]], [[Donji Rakovac (Doboj)|Donji Rakovac]] i [[Lugovi (Teslić)|Lugovi]]. Godine 2001. iz sastava općine Maglaj izlaze mjesta: [[Adže]], [[Pire]], [[Ponijevo]], [[Matina]], [[Ljubatovići]], [[Grabovica (Doboj)|Grabovica]], [[Čustovo Brdo]], [[Komšići]], [[Radunice]] i [[Globarica]], koja ulaze u sastav općine [[Žepče]].
 
=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Maglaj ===
{{Stanovništvo BiH