Razlika između verzija stranice "Maglaj"

'''Maglaj''' je jedna od 12 općina u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. MaglajPrvi put se prvi put direktno spominje u poznatoj povelji "Sub castro nostro Maglay" ("podPod našom tvrđavom Maglaj").

Prije odbrambenog[[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995) Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica[[Tvornica celuloze i papira "Natron"]], ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja.

Maglaj ima neke vrlo vrijedne znamenitosti, kao što je [[Jusuf-pašina "Kuršumlija" džamija]] (izgrađena [[1560]]. godine), [[Crkva Svsv. Leopolda]], [[Hram Prorokaproroka Ilije]] (izgrađen 1909), [[Maglajska tvrđava "Gradina"]] i drugi vrijedni spomenici.

Osamnaestog18. septembra9 1408. [[Ugarsko kraljevstvo|ugarski]] kralj [[Sigismund Luksemburški]] napisao je u svojoj čuvenojpoznatoj povelji "Sub castro nostro Maglay" - "Pod našom tvrđavom Maglaj". Ambasador [[Mađarska|Mađarske]] u BiHBosni i Hercegovini Imre Varga predao je načelniku Mehmedu Mustabašiću autentične kopije dvije srednjovjekovne mađarske povelje u kojima se prvi put spominje ime grada Maglaja.

Sigismund Luksemburški bio je mađarski, njemački i češki kralj, te germansko[[Rimsko-rimskinjemački car|rimsko-njemački icar]], a boravio je u Maglaju 1408. godine. O tome svjedoče dvije povelje koje je izdao 18. i 21. septembra. Originali ovih dokumenata nalaze se u arhivi u [[Bratislava|Bratislavi]] u [[Slovačka|Slovačkoj]], a autentične kopije u Državnoj arhivi Mađarske.

Međutim, na grad Maglaj indirektno se odnosi i nešto raniji pisani podatak iz povelje [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje Dubrovčanina]] od 31. januara 1399. godine “Va"Va slavnoj vojsci va lišnici”lišnici" gdje se pretpostavlja da je on sa svojom vojskom bio ulogoren u današnjoj [[Liješnica|Liješnici]], nadomak Maglaja. Znamo da je jos u oktobru 1398. Sigismundova vojska ratovala u [[Usora|Usori]] i da joj se suprotstavljao sambosanski kralj [[Stjepan Ostoja]] sa brojnim velikašima. Ostoja je ostao u Usori sve do kraja januara 1399, zapravo na Liješnici, koja utječe u [[Rijeka Bosna| rijeku Bosnu]] 1 km uzvodno od Maglaja, očito opsjedajući maglajski kasrum, koji je tada bio u rukama ugarskih vojnika.

Područje maglajske općine bilo je naseljeno još u [[Prahistorija|prahistorijsko]] doba. Nalazi iz ovog perioda locirani su kod [[Novi Šeher|Novog Šehera]] na lokalitetima Kraljevina i Kraljičino guvno, koji pripadaju mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]], neolitu[[neolit]]u i to [[Butmirska kultura|butmirskoj kulturi]]. Nađene su strelice strugalice, pile, svrdla, sjekire, dlijeta i keramičko posuđe. Drugo značajnije nalazište iz ovog perioda je na lokalitetu Ćustuša. Očito je,S obzirom na povoljne mogućnostiprirodne uslove, moguċe da je u to doba (posebno u dolini Bosne) postojalo još pokoje naselje.

Na maglajskom području bilo je i nekoliko prahistorijskih i rimskih utvrdjenja. Gradina u selu [[Bakotić]], tipski najizražajniji primjerak utvrđenog prahistorijskog naselja smještenog na posljednjim obroncima planine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] iznad desne obale rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Dva susjedna naselja, Gradac u [[Krsno Polje|Krsnom Polju]] i Gradac u naselju Strajište[[Straište]] izgledaju kao satelitska utvrdjenja u odnosu na ovu gradinu. Smještena na visoravni imala su dobar uvid i kontrolu kretanja putnim pravcima u dolini rijeke Bosne. Dublje u planini Ozren jos jedno utvrdjenje je pronadjeno na podrucju sela [[Donji Rakovac (Maglaj)|Donji Rakovac]], Gradgrad u zaseoku Božić.

Gradina u selu [[Ošve]] pripada visiji na lijevoj obali Bosne. Osim gradinskog položaja koji je očit u reljefu, donedavno su postojali i fragmenti [[Keramika|keramike]] na jugozapadnoj i južnoj strani uzvišenja.

Gradac u selu Kosova pripada istoj visiji kao i gradina u selu Ošve. Njegovo nastajanje u prahistorijskom dobu potvrdjuju fragmenti nadjenenađene keramike iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]], a i trajanje u [[RimRimsko carstvo|rimskom]] periodu na stošto ukazuju nalazi cigle iz tog vremena. S druge strane rijeke Bosne, na istaknutom, za odbranu pogodnom položaju, u selu Paklenica jošnalazi jese još jedna gradina. Iz rimskog perioda pronađen je lijep primjerak novca s podrucja Kosove i Šahinog Kamena, kao i bakrenog novca na njivama Gromile i Crkvište kod [[Novi Šeher|Novog Šehera]].

Ostaci putnog pravca Ošve-Ravna-Kosova takodjertakođer su iz rimskog perioda.

Nalazi iz srednjegSrednjeg vijeka ukazuju na znatnu naseljenost ovog područja u to doba, sto potvrđuje 100 pronađenih stećaka[[stećak]]a u 9 naselja i 17 nekropola, a koji su danas nazalost većim dijelom totalnopotpuno devastirani.

Maglajska tvrđava je najvjerovatnije nastala u XIV st.stoljeċu sazidana na dominantnom polozaju, na visokoj stjenistijeni koja se strmo ruši prema koritu rijeke Bosne. Smještena je na visokoj koti i srasla sa terenom, prirodno zaštićena, visokih bedema i još višljih kula. Grad je u vrijeme svog najvećeg procvata pružao relativno snažnu zastitu svojim gospodarima i braniteljima.

=== [[OsmanlijeOsmanlijsko carstvo|Osmanlijski period]] ===

Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine, ali ovaj puta kao osvajači, a Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije. U turskim izvorima XV vijeka Maglaj se prvi puta spominje tek u defteru iz 1485, kao mahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice.

Tokom XVI, XVII i XVIII vijeka značajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva, ukupno njih osmorica,. počevsiPosebno odse Velikogističe Vezira Veliki vezir Ibrahim-pasepaša NovošeherlijeNovošeherlija, za koga kazukažu da je bio veliki vojskovođa pjesničke duše, koji je 1599. godine na putu za Mađarsku prolazeći kroz [[Slavonija|Slavoniju]] na domak Bosne izrekao ove stihove: