Razlika između verzija stranice "Gen"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m →‎top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Gene.png|mini|desno|Prikaz kojim se objašnjava sekvenca DNK koja sadrži genetičku informaciju]]
'''Gen''' je osnovna materijalna i funkcionalna jedinica genetičkog materijala, odnosno biološkog nasljeđivanja. Čini ga nukleotidna sekvenca koja sadrži genetičku informaciju za sintezu određenog [[protein]]a, tj. formiranje određene karakteristike u interakciji sa okolinom. Određeni gen zauzima specifično mjesto na hromosomu - [[lokus (genetika)|''genski lokus'']]. Pojmove [[fenotip]] i [[genotip]] u [[nauka|nauku]] je uveo [[Danska|danski]] [[botanika|botaničar]] Wilhelm Johannsen ([[1905]].), a iz genotipa je izveden gen.<ref>Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, {{ISBN|13-978-1449-65985-1}}.</ref><ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.</ref><ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 30551-9}}.</ref>
 
Geni su transkripcijski aktivni dijelovi [[molekula|molekule]] [[DNK]], veličine od nekoliko stotina do nekoliko hiljada [[nukleotid]]nih parova. Prosječna dužina gena obično se kreće između 600 i 1800 parova nukleotida. Procjenjuje se da lanci ljudske DNK u svakoj [[ćelije (biologija)|ćeliji]] sadrže ukupno oko tri milijarde nukleotidnih parova. Dokazano je da određeni dugi, ponavljajući dijelovi, lanaca [[DNK]] svih organizama, pa tako i čovjeka, nisu genetički aktivni ([[Mikrosatelit|repetitivne sekvence]]). Pored toga, mnoge cjeline genetičke šifre se ponavljaju u manjem ili većem broju molekula DNK i njihovih dijelova. Sveukupnost organizacije i funkcije ljudskog organizma, uključujući sve ono što je osobeno i za ljudsku vrstu i fantastične razmjere individualne različitosti, određuje oko 30.000 gena, što je oko 2% našeg ukupnog genetičkog potencijala. Paradoks između veličine i složenosti kontrole i organizacije ljudskoga genoma ostvaruje se tzv. alternativnim [[Prerada RNK|splajsing]]om. To je pojava da nekoliko različitih gena (i do 6) zauzima zajednički [[prostor]] na [[DNK]] molekuli (vidi: [[Bioinformatika]]).