Razlika između verzija stranice "Homo sapiens"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Porijeklo: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m →‎Porijeklo: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 38:
 
Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porekla i ranih [[migracija]] [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' (''Out-of-Africa''), a akademski ''hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu'' , ''zamjenska hipoteza'' i model ''nedavno afričko porijeklo'' (eng. skr. ''RAO''). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletsko) objavljena je još u [[Charles Darwin|Darwinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]].). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je, nakon studija [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima. Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude sključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p.n.e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz i više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''[[Homo erectus]]'' i [[neandertalac|neandertalci]].<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.</ref>
<ref name="Campbell B. G. 2009">Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN |0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 33364}} 4; {{ISBN|0 521 33364}} 9.</ref>
 
U skladu sa svojim nalazima, autori studije ukazuju da primjese genetičkog materijala neandertalaca, u nekim [[populacija]]ma, prisutne do 4% . Ali, studija također ukazuje na to da mogu postojati i drugi razlozi zbog kojih ljudi i neandertalci imaju zajedničke gene drevne [[hominid]]ne loze.