Razlika između verzija stranice "Homo sapiens"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m →‎Porijeklo: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 37:
Od [[2010]]. godine, genetička istraživanja dovela su do pojave srednjeg varijante tumačenja čovjekovog porijekla, po kojoj ''većina'' ima nedavno afričko porijeklo plus ''ograničena'' spajanja sa arhaičnim ljudima.
 
Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porekla i ranih [[migracija]] [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' (''Out-of-Africa''), a akademski ''hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu'' , ''zamjenska hipoteza'' i model ''nedavno afričko porijeklo'' (eng. skr. ''RAO''). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletsko) objavljena je još u [[Charles Darwin|Darwinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]].). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je, nakon studija [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima. Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude sključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p.n.e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz i više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''[[Homo erectus]]'' i [[neandertalac|neandertalci]].<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN |0 521 40864}} 4.</ref>
<ref name="Campbell B. G. 2009">Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN |0 521 33364}} 4; {{ISBN |0 521 33364}} 9.</ref>
 
U skladu sa svojim nalazima, autori studije ukazuju da primjese genetičkog materijala neandertalaca, u nekim [[populacija]]ma, prisutne do 4% . Ali, studija također ukazuje na to da mogu postojati i drugi razlozi zbog kojih ljudi i neandertalci imaju zajedničke gene drevne [[hominid]]ne loze.