Razlika između verzija stranice "Boja kože"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
m →top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 10:
Osnovni kožni pigment – melanin – prisutan je u tri forme epidermskih stanica: osnovne (bazalne – ''melanoblasti''), granate (dendritske – ''melanociti'') i lutajuće hromatofore (''melanofori''). Producira se samo u melanoblastima i melanocitima, odakle ga primaju i zadržavaju i melanofori. Dosadašnja znanstvena opažanja pokazuju da od staničnih struktura, ključnu funkciju u sintezi ovog pigmenta vjerovatno imaju [[jedro]] ([[DNK]]), [[mitohondrija|mitohondrije]] i [[Golđijev aparat]]. U tom procesu (''melanogenezi'') najprije se stvara amorfna supstanca, od koje se zatim formi¬raju [[pigment]]na zrnca ljuspaste strukture.
Temeljni činioci normalne međundividualne i međugrupne [[Bioraznolikost|raznolikosti]] po boji kože u najvećoj mjeri su [[genetika|genetičke]] prirode, ali pigmentaciju mogu nijansirati i određeni okolinski uticaji. Među njima su posebno djelotvorni izloženost [[Sunce|sunčevom]] zračenju (insolacija), zdravstveno stanje, proces [[starenje|starenja]] itd.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>.<ref>Adams M. et al (2013): Readings for diversity and social justice, 3rd Edition. Routhledge, Taylor & Francis Group, New York, {{ISBN
<ref name="Cavalli-Sforza L. L. 1994">Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton, {{ISBN|0-691-02905-9}}.</ref>
| |||