Razlika između verzija stranice "Životna dob"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 1:
'''Životne dobi''' su karakteristične faze u procesu normalnog [[rast i razvoj ljudskog organizma|rasta i razvoja ljudskog organizma]], u fizičkom, [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskom]], [[etologija|etološkom]] i [[inteligencija|mentalnom]] pogledu.
Rastenje ljudskog organizma traje od prve diobe zigota do svog završetka i okoštavanja spojne hrskavice ključne kosti. Obično okončava između 20. i 25. godine postnatalnog života (nešto kasnije kod muškaraca nego kod žena). Nakon prenatalnog (fetalnog) rasta i razvoja, uzrasne faze najintenzivnijeg postnatalnog razvoja se označavaju kao stupnjevi [[dojenče]]ta, [[dijete|djetinjstva]], dječaštva, [[pubertet]]a i [[Adolescencija|mladalaštva]]. Osnovni pokazatelji individualnog rasta su porast tjelesne visine (dužine) i mase (tj. staturno–ponderalno rastenje), povećanje volumena unutrašnjih [[organ]]a, [[Fiziologija|fiziološko]] sazrijevanje [[mozak|mozga]] i mentalnih sposobnosti te pojava novih (reproduktivnih) funkcija i njihovih pratećih obilježja.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN
Normalno individualno rastenje nije ujednačen i jednolik proces, nego teče u karakterističnim zamasima (intermitentno), sa intervalima većeg ili manjeg intenziteta ili stagniranja, a staturno–ponderalni, dentalni, skeletni, visceralni i psihički razvoj i sazrijevanje odvijaju se alometrijski – uporedo, ali ne i sinhronizirano. Stoga je i stvarni ukupni uzrast organizma u svakoj fazi ontogeneze interakcijska funkcija svih ovih (i ostalih) komponenti individualnosti. Prema tome, [[život]]na doba (dobi, uzrasti, stupnjevi “zrelosti”) svake posmatrane osobe se diferenciraju na osnovu posebnih [[Morfologija|morfološko]]-[[Anatomija|anatomskih]] i [[Fiziologija|funkcionalnih]] pokazatelja stupnja razvijenosti u svakom ovom kompleksu. Ona predstavljaju karakteristične kvalitativno-kvantitativne stupnjeve i razdoblja [[Ontogeneza|ontogeneze]]. Poremećaji balansiranog razvoja manifestiraju se kao njegova zakašnjelost, prekomjernost ili disharmoničnost.
Red 12:
'''Dentalna dob''' (zrelost) se procjenjuje prema hronologiji prve i druge denticije. Nicanje mliječnih zuba (prva denticija) počinje pojavom prvog donjeg sjekutića (od 5. do 7. mjeseca života), a završava se u hronološkoj straosti od 2 do 2,5 godine. Početak ispadanja mliječnjaka i druge denticije javlja se oko 6.–7. godine života, a normalno se završava oko 18.–22.<br>
'''Skeletna dob''' (zrelost) se registruje na bazi dinamike okoštavanja. Većina [[kost]]iju novorođenčeta sastoji se samo od [[dijafiza]] (osnovnog tijela), a tokom djetinjstva se javljaju epifizne tačke (krajnjih dijelova “dugih kostiju”) ili posebni centri okoštavanja, koji su sa dijafizom spojeni hrskavicama. Na kraju procesa osifikacije nestaju spojne hrskavice i dijafiza se sliva sa [[epifiza]]ma. Pojava centara okoštavanja i dinamika nestajanja tih [[hrskavica]] predstavljaju osnovne pokazatelje skeletne dobi. Tako se, naprimjer, epifiza ramenjače javlja poslije prve godine postnatalnog života, tačka okoštavanja patele u 4. ili 5., spajanje olekranijona (koštanog nastavka proksimalnog okrajka ulne) u 13., a spojne hrskavice na distalnim okrajcima (obje) podlaktične kosti iščezavaju u 18. godini.<br>
'''Pubertetska dob''' (zrelost) se određuje za period pojave spolno karakterističnih [[morfologija|morfoloških]] razlika kao što su relacije u širini karličnog i ramenskog pojasa i pojava drugih sekundarnih spolnih oznaka (rast dojki, mutiranje glasa, aksilarna i pubična dlakavost i sl.). Najbitnije promjene u ovim kompleksima obično teku sinhronizovano sa rastom i razvojem primarnih [[spol]]nih obilježja ([[testis]]i, [[sjemenovod]], [[penis]], odnosno [[jajnik]], [[jajovod]], [[maternica]], [[rodnica]], [[vagina]] i drugi – pomoćni rasplodni organi oba [[spol]]a). Pubertetska dob (“starost”) se u velikoj mjeri hronološki poklapa sa skeletnom, a određuje se i kvantitativnom analizom spolnih [[hormon]]a u [[krv]]i i [[okraća|mokraći]].<br>
'''Dob tjelesne forme''' procjenjuje se na osnovu odrabranih antropometrijskih svojstava ispitanika. Na uočljivu subjektivnost ove metode naročito utiče činjenica da je veoma teško definirati antropometrijske pokazatelje koji su u pouzdanoj korelaciji sa određenim razvojnim stupnjevima i njihovom dinamikom tokom ontogeneze. To je primarno posljedica razlika u brzini i oblicima razvoja te alometrijskog rasta različitih tjelesnih sklopova, [[organ]]a i [[tkivo|tkiva]]. U pokušajima standardizacije konvencionalnih kriterija u ovoj oblasti, međunarodne asocijacije za nutritivnu [[antropologija|antropologiju]] i [[bioantropologija|bioantropološki]] programi formulirali su listu preporučljivih antropometrijskih pokazatelja za što pouzdaniju procjenu zrelosti forme tijela – primjenjivih i u odgovarajućim međupopulacijskim komparacijama.<br>
'''Mentalna dob''' (afektivno–intelektualna zrlost) ispoljava najširi raspon variranja i odstupanja kako od hronološke tako i od staturno–ponderalne, dentalne, skeletne i [[pubertet]]ske starosti. Karakteristične manifestacije u sukcesiji mentalnog razvoja prikazane su u narednoj tabeli.
Red 20:
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[Dob]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Karakteristične
|-
|→12 mjeseci
Red 82:
*[[Rast i razvoj ljudskog organizma]]
*[[Embriologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
| |||