Razlika između verzija stranice "Žarnjaci"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 27:
|}
 
'''Žarnjaci''' ili '''knidarije''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Cnidaria'') su jedno od dva koljena ''[[Coelenterata]]'' ([[dupljari]]) (polipi i meduze). To su višećelijske [[životinje]], koje imaju zrakastu (radijalnu) ili bilateralnu [[simetrija|simetriju]]. Mjehurastog su oblika, a središnja duplja ima funkciju crijeva. Preko otvora ima vezu sa spoljašnjom sredinom, koji služi i za ulazak hrane i za izbacivanje nesvarenih otpadaka.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref>
 
Žarnjaci su se, [[geohronologija|geohronološki]] gledano, pojavili u [[kambrij]]u, prije više od 500 miliona godina. Poznato je oko 9000 vrsta ovih životinja, koje uglavnom žive u [[More|moru]]. [[Dupljari]] se javljaju u dva oblika kao polipi i kao meduze.
Red 36:
#'''[[Spolno razmnožavanje]]''' rezultira izlijeganjem larvr, koja se zove – '''planula'''. Ona se pričvrsti za čvrstu podlogu polipa, koji nabuja pa iz njega izraste veći broj polipa ili meduza. Meduza se razmnožava [[spolno razmnožavanje|spolno]] pa tako nastaje više polipa.
#'''[[Bespolno razmnožavanje]]]''' se odvija pupljenjem
 
== Podjela ==
Red 42:
# Hidroidni polipi i meduze;
# Prave meduze;
# Koralni polipi.<ref>Matoničkin I., Habdija I., Primc-Habdija (2010): Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata. Školska knjiga. Zagreb, ISBN: 978-953-0-30825-1.</ref>
 
=== Hidroidni polipi i meduze (Hidrozoa) ===
Red 48:
Mnoge [[hidrozoa|hidrozoe]] karakterizira smjena oblika polipa i meduza, a većinom su [[more|morske]] životinje. Među njima su hidroidi i raskošni mileporini ili mileporni ("hiljaduporni") [[koral]]i. Svojim [[krečnjak|krečnjačkim]] [[skelet]]ima u plićacima tropskih mora grade koralne sprudove i ostrva – [[atol]]e. Grabljivice su koje nastanjuju okeanske širine. Poznate su:
*Portugalska krstarica – ''Physalia physalis'', koja živi u tropskim morima, a ima vazdušni mjehur;
 
*Purpurni mornar - ''Velella'' ima spljošten plovni mjehur sa uspravnim jedrom. Plutajući pipcima love neopreznu ribu. [[Otrov]]i žarnih ćelija opasni su i za čovjeka. Česti su na obali [[Florida|Floride]], odakle pomoću [[Golfska struje|Golfske struje]] i zapadnih vjetrova mogu dospjeti sve do juga [[britanija|Velike Britanije]].
 
=== Prave meduze (Scifozoa) ===
 
Scifozoe poznate su kao prave meduze. Imaju životni ciklus u kojem preovladava stadij meduze. Velićina im je oko 2 &nbsp;cm do 2 m i žive u svim morima. Od stadija meduze polipi hidrozoa se, između ostalog, razlikuju po divnim bojama.
 
Ovoj grupi pripadaju:
Line 76 ⟶ 75:
# Rožnati korali(''Gorgonia'') iz [[Mediteran]]a i [[japan]]skih voda;
 
Crveni korali imaju krečnjački [[skelet]], dok su ostali rožnati.
 
Penatularije obrazuju mehke kolonije – morsko perje. Izgledaju kao guščja pera pobodena u dno mora, kao naprimjer, ''Penallula phosporea''.
Line 90 ⟶ 89:
{{Commons|Meduse}}
{{životinje}}
 
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Dupljari]]