Razlika između verzija stranice "Spolno razmnožavanje"

[[File:Hoverflies mating midair.jpg|thumb|300px|'''Osolike muhe se pare u (vazduhu) letu'''.]]

'''Spolno razmnožavanje''', '''[[seksualna reprodukcija]]''' ili [[generativno razmnožavanje]] ili [[reprodukcija]] je [[biološki proces]] koji stvara nove [[organizam|organizme]] rekombiniranjem [[Genetika| genetičkog]] materijala dva organizama u procesu koji počinje [[mejoza|mejozom]], specijalizirane ćelijske diobe za proizvodnju [[ploidija|haploidnih]] [[gamet]]a od diploidnih somatskih ćelija. Tako spajanjem gameta u [[zigot]], svaki od dva roditeljska organizama doprinosi polovini potomačke genetičke konstitucije. Većina organizama formiraju dvije različite vrste gameta.

*Kod '''anizogamnih''' [[vrsta]] (nejednakih gameta), dva [[spol]]a se nazivaju muški (proizvdi [[sperma|spermu]] ili mikrospore) i ženski (proizvodi [[jaje| jaja ]] ili megasporee).

Većina [[životinja]] (uključujući i ljude) i [[biljka|biljke]] razmnožavaju se spolno. Prilikom spolne reprodukcije roditeljski organizmi donose potomcima različite skupove gena za svaku osobinu ([[alel]]e, na osnovu kojih se stvara [[genotip]], koji se, u interakciji sa vanjskim faktorima, ispoljava kao [[fenotip]]. Potomak nasljeđuju po jedan alel za svaku osobinu od svakog roditelja, čime se osigurava da potomstvo ima kombinaciju gena roditelja. Biološki smisao diploidnog stanja omogućuje postojanje po dvije kopije svakog gena u organizmu, pa se smatra da "maskiranje štetnih alela pogoduje evoluciji dominantne diploidne faze u organizama koji su naizmjenično u haploidnoj i diploidnoj fazi" (gdje se rekombinacije slobodno javljaju).

[[Mahovine]] (''Bryophyte'') se razmnožavaju [[spol]]no, ali se obično javljaju životne forme koje su sve [[ploidija|haploidne]], od kojih nastaju [[gamet]]i. [[Zigot]]i polnih ćelija se razvijaju u [[sporangija|sporangije]], koje proizvode haploidne [[spora|spore]]. [[ploidija|Diploidna]] faza je relativno kratka u odnosu na haploidnu, odnosno postoji ''dominacija haploida''. Briofitimi i dalje održavaju seksualnu reprodukciju tokom svoje [[evolucija|evolucije]], uprkos činjenici da u haploidnoj fazi uopće nema [[heterozis]]a. To može biti primjer da seksualna reprodukcija ima veću prednost sama po sebi, jer omogućava rekombinaciju [[gen]]a između više [[lokus (genetika) | lokusa]]) među različitim članovima [[vrsta]], koji omogućava bolju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]], što daje prednost u uvjetima [[prirodna selekcija|prirodnog odabiranja]],uz mogućost pojave novih hibrida ili rekombinanata i u haploidnoj formi.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN |0-231-02837-7}}.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , {{ISBN |0-674-36445-7}} ; {{ISBN |0-674-36446-5}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref>

Neke životinje, poput [[Čovjek|ljudi]] (seksualno zreli nakon [[adolescencija|adolescencije]]), imaju malo potomaka. Životinje se reproduciraju brzo, ali mnogi potomci ne prežive do odraslih doba. [[Zec]] (zreo nakon 8 mjeseci) ima 10-30 potomaka godišnje, [[Nilski krokodil]] (15 godina) ima 50, i neke vrste [[muha]] (10-14 dana) imaju 900. Obje strategije mogu biti povlašteni u procesu [[evolucija|evolucije]]: životinje sa malo potomaka mogu provesti vrijeme odgajanjem i čuvanjem i tako smanjiti potrebu za reprodukciju. Međutim, životinje sa mnogo potomaka ne da odgajaju i čuvaju svojr potomstvo. Procjenjuje se da bi od jednog para sićušnih vinskih mušica, ako bi preživjelo njegovo potomstvo svih generacije, populacija mušica dostigla takvu veličinu da bi prekrila cjelokupnu površinu planete [[Zemlja|Zemlje]].