Verzija na dan 24 oktobar 2019 u 11:19 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici, Botovi 126.342 edits Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 februar 2020 u 22:03 uredi poništi WumpusBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Izuzeci od IP-blokada 109.952 edits m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke Novija izmjena →
Red 3: ! style="background:Thistle;" colspan="2" \| '''Somatomere'''<br> (''Somitomera'') \|- style="text-align:center;" \| [[Datoteka: Gray19 with color.png\|250px\|center\|]] \|- style="text-align:center; line-height:1;" \| colspan="2" \| <small> Transverzalni presjek pilećeg [[embrion]]a, nakon 45-satne nkubacije<br>[[Hordomezoderm]]: '''žut''', na [[notohord]]u.<br> * Paraaksijalni mezoderm: '''crven''', na [[somit]]u.<br>* [[Intermedijarni mezoderm]]: '''purpurni''', blizu [[Wolffov kanal\|Wolffovog kanal]].<br>* [[Mezoderm bočne ploče]]: '''purpurni''', pored "somatskog mezoderma" i "splanhnog mezoderma".</small> Red 11: \|- style="text-align:left; background:Thistle" \| '''[[embriologija\|Prekursor]]''' \|[[Paraaksijalni mezoderm]] \|- \| '''[[embriologija\|Razvojem postaje]]''' Red 17: \|- \|} '''Somitomere''' ili '''somatomere''' – u [[embriologija\|embriologiji]] [[kičmenjak]]a – su ćelije koje su izvedene iz labave mase [[paraosovinski mezoderm\|paraosovinskog mezoderma]] , u toku razvoja [[nervna cijev\|nervne cijevi]]. U [[embriogeneza\|embriogenezi]] čovjeka se pojavljuju pred kraj treće sedmice [[trudnoća\|trudnoće]]. Oko 50 parova somitomera ljudskog [[embrion]]a, počinje razvoj u kranijalnoj (glava) regiji, nastavljajući u kaudalnom (rep) pravcu do kraja četvrte sedmice.<ref>Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, {{ISBN \|978-0-87893-558-1}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN \|9958-16-8}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN \|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, {{ISBN \|978-0-521-55350-6}}; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.</ref> == Razvoj == Prvih sedam somitomera se razvijaju u prugaste mišiće [[lice (anatomija)\|lica]], [[vilica\|vilice]] i [[grlo]]. Preostale somitomere, vjerovatno prelaze u periodično ispoljavanje [[gen]]a koji kontrolira pojavu '' [[dlaka]] '', počevši djelovanjem adhezijskih [[protein]]a, kao što su kompaktni [[kaderina \| N-kaderin]] i [[fibronektin]] i pupoljci za formiranje segmenata. Somiti se razvijaju u [[kičma\|kičmeni stub]] ([[sklerotom]]), mišićne veze ([[miotom]]) i prekrivajuči [[dermis]] ([[dermatom]]).<ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN \|0-07-290584-0}}; {{ISBN \|0-07-117940-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN \|9958-9344-3-4}}.</ref> Koncem pete nedelje razvoja, iza prvog potiljačnog segmenta, postoji ukupno 37 parova segmenata, a 5-7 trtičnih somita nestaje, od originalna 42-44 somita.<ref>Larsen W. J. (201): Human embryology, 3rd Ed. Churchill Livingstone, {{ISBN \|0-443-06583-7}}</ref> ==Reference== Red 29: ==Vanjski linkovi== http://dev.biologists.org/content/132/11/2503\|journal{{Mrtav link\|datum=Oktobar 2019 \|bot=InternetArchiveBot }} [http://www.embryology.ch/anglais/hdisqueembry/triderm03.html Human Embryology] https://web.archive.org/web/20070908163924/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/030Conodonta/030.000.html http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/Unit060/060.000.htmlkovi=={{Mrtav link\|datum=Oktobar 2019 \|bot=InternetArchiveBot }}

Razlika između verzija stranice "Somitomera"