Razlika između verzija stranice "Sjedinjene Američke Države"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 59:
|1= Encyclopædia Britannica svrstava Kinu kao svjetsku treću najveću državu (nakon Rusije i Kanade) s ukupnom površinom od 9.572.900 km<sup>2</sup>,<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/topic/111803/China-quick-facts|title=China|publisher=Encyclopaedia Britannica|accessdate=31. 1. 2010}}</ref>
and the United States as fourth-largest at 9,526,468 sq km. The figure for the United States is less than in the CIA Factbook because it ''excludes'' coastal and territorial waters.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/topic/616563/United-States-quick-facts|title=United States|publisher=Encyclopaedia Britannica|accessdate=31. 1. 2010}}</ref>
|2=CIA World Factbook svrstava SAD kao treću najveću državu (nakon Rusije i Kanade) s ukupnom površinom od 9.833.517 km<sup>2</sup>,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html|title=United States|publisher=CIA|accessdate=10. 6. 2016}}</ref> te Kinu kao ćetvrtu najveću sa 9.596.960 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html |title=China|publisher=CIA|accessdate=10. 6. 2016}}</ref> Ovi podaci za SAD veći su od onih koje navodi [[Encyclopædia Britannica]] jer ''uključuju'' obalne i teritorijalne vode.}}}} i [[Spisak država po stanovništvu|treća najveća po broju stanovnika]]. Jedna je od etnički najraznolikijih i najmultikulturalnijih nacija, kao rezultat velikih imigracija iz drugih zemalja.<ref name="DD">Adams, J.Q.; Strother-Adams, Pearlie (2001). ''Dealing with Diversity''. Chicago: Kendall/Hunt. {{ISBN |0-7872-8145-X}}.</ref> [[Geografija Sjedinjenih Američkih Država|Geografija]] i [[Klima Sjedinjenih Američkih Država|klima]] također su veoma raznolike, a država je dom za veliki broj divljih životinja.<ref>{{cite web|url=http://www.nwf.org/wildlife.aspx|title=Wildlife Library|publisher=National Wildlife Federation|accessdate= 23. 12. 2014}}</ref>
 
Paleoindijanci su migrirali iz Azije na sjevernoameričko tlo prije najmanje 15.000 godina,<ref name=earliest>Pogledajte:
Red 67:
* {{cite journal |author=Guy Gugliotta |title=When Did Humans Come to the Americas? |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/when-did-humans-come-to-the-americas-4209273/?all |journal=Smithsonian Magazine |location=Washington, DC |publisher=Smithsonian Institution |date=februar 2013 |access-date=25. 6. 2015 }}</ref> sa [[Evropska kolonizacije Amerike|evropskom kolonizacijom]] koja je počela u 16. vijeku. Sjedinjene Države su nastale od [[Trinaest kolonija|13 britanskih kolonija]] duž [[Istočna obala SAD-a|istočne obale]]. Brojni sporovi između [[Kraljevina Velika Britanija|Velike Britanije]] i kolonija na kraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] doveli su do [[Američka revolucija|Američke revolucije]], koja je počela u 1775. godini. Na 4. juli 1776, kako su kolonije ratovale protiv Velike Britanije u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], delegati iz 13 kolonija jednoglasno su usvojili [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti]]. Rat je završio 1783. [[Pariski mir (1783)|priznavanjem nezavisnosti SAD-a]] od [[Kraljevina Velika Britanija|Velike Britanije]] i to je bio prvi uspješan rat za nezavisnost protiv evropske [[kolonijalna imperija|kolonijalne imperije]].<ref>Greene, Jack P.; Pole, J.R., eds. (2008). ''A Companion to the American Revolution'', str. 352–361.<br>{{cite book |author=Bender, Thomas |title=A Nation Among Nations: America's Place in World History |url= https://books.google.com/books?id=wQHlrIz4gpYC&pg=PA61 |year=2006 |publisher=Hill & Wang |location=New York |page=61 |isbn=978-0-8090-7235-4}}<br>{{cite web |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/era.cfm?eraid=4&smtid=1 |title=Overview of the Early National Period |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=2014 |website=Digital History |publisher=University of Houston |access-date=25. 2. 2015}}</ref> [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Trenutni ustav]] usvojen je 1788. nakon [[Članci konfederacije|članaka konfederacije]], usvojenih 1781, koji nisu smatrani adekvatnim za omogućavanje federalne moći. Prvih deset amandmana, zajednički zvanih [[Deklaracija o pravima (SAD)|Deklaracija o pravima]], ratificirani su 1791. i osmišljeni da garantiraju više [[Prirodna i zakonska prava|osnovne građanske slobode]].
 
Sjedinjene Države otpočele su snažnu ekspanzijju širom Sjeverne Amerike kroz 19. vijek,<ref name="MD2007" /> [[Američko-indijanski ratovi|progoneći indijanska plemena]], [[Teritorijalne kupovine Sjedinjenih Država|kupujući nove teritorije]], i postepeno [[Spisak američkih država po datumu ulaska u uniju|pristupanjem novih država]] dok nisu premostili cijeli kontinent do 1848. godine.<ref name="MD2007">{{cite book |last=Carlisle |first=Rodney P. |first2=J. Geoffrey |last2=Golson |title=Manifest Destiny and the Expansion of America |series=Turning Points in History Series |url=https://books.google.com/?id=ka6LxulZaEwC&vq=annexation&dq=territorial+expansion+United+States+%22manifest+destiny%22 |year=2007 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-85109-833-0 |page=238}}</ref> Tokom druge polovine 19. vijeka, [[Američki građanski rat]] doveo je do kraja zakonsko [[robovlasništvo u SAD|robovlasništvo u državi]].<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/aia/part4/4p2967.html|title=The Civil War and emancipation 1861–1865 |work=Africans in America |publisher=WGBH Educational Foundation|location=Boston, Massachusetts|year=1999|archiveurl=https://web.archive.org/web/19991012054217/http://pbs.org/wgbh/aia/part4/4p2967.html |archivedate=12. 10. 1999 }}</ref><ref>{{cite book |editor1-first=Jeffrey H. |editor1-last=Wallenfeldt |author=Britannica Educational Publishing |series=America at War |title=The American Civil War and Reconstruction: People, Politics, and Power |url=https://books.google.com/?id=T_0TrXXiDbUC&dq=slavery+%22American+Civil+War%22 |year=2009 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-045-7 |page=264}}</ref> Do kraja tog vijeka, Sjedinjene Države su se proširile na Tihi okean,<ref name="AmCentNYT">{{cite book |url=https://archive.org/details/americancenturyr00whit |title=The American Century |author=White, Donald W. |year=1996 |isbn=0-300-05721-0 |publisher=Yale University Press |chapter=1: The Frontiers |accessdate=26. 3. 2013 |url-access=registration }}</ref> i njena ekonomija, pojačana velikim dijelom [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]], počela je rasti.<ref>{{cite web|title=Work in the Late 19th Century|url=http://www.loc.gov/teachers/classroommaterials/presentationsandactivities/presentations/timeline/riseind/work/|website=Library of Congress|accessdate=16. 1. 2015}}</ref> [[Špansko-američki rat]] i [[Prvi svjetski rat]] potvrdili su status države kao globalne vojne sile. Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao globalna [[supersila]], [[Nuklearna oružja i Sjedinjene Američke Države|prva država koja je razvila nuklearna oružja]], jedina država koja ih je [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|iskoristila]] u ratovanju, i [[Stalni članovi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda|stalni član]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN-a]]. Kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]] i [[raspad Sovjetskog saveza]] 1991. godine ostavile su Sjedinjene Države svjetskom jedinom supersilom.<ref>{{cite book|author1=Tony Judt|author2=Denis Lacorne|title=With Us Or Against Us: Studies in Global Anti-Americanism|url=https://books.google.com/books?id=nVDHAAAAQBAJ&pg=PA61|date=4. 6. 2005|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-4039-8085-4|page=61}}<br />{{cite book|author=Richard J. Samuels|title=Encyclopedia of United States National Security|url=https://books.google.com/books?id=K751AwAAQBAJ&pg=PT666|date=21. 12. 2005|publisher=SAGE Publications|isbn=978-1-4522-6535-3|page=666}}<br />{{cite book|author=Paul R. Pillar|title=Terrorism and U.S. Foreign Policy|url=https://books.google.com/books?id=_GYklwy6booC&pg=PA57|date=1. 1. 2001|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-0004-0|page=57}}<br />{{cite book|author=Gabe T. Wang|title=China and the Taiwan Issue: Impending War at Taiwan Strait|url=https://books.google.com/books?id=CbPJ7KZ9FvIC&pg=PA179|date=January1. 1,. 2006|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-3434-2|page=179}}<br />{{cite book|title=Understanding the "Victory Disease," From the Little Bighorn to Mogadishu and Beyond|url=https://books.google.com/books?id=qgdmiw4VUHsC&pg=PA1|publisher=DIANE Publishing|isbn=978-1-4289-1052-2|page=1}}<br />{{cite book|author1=Akis Kalaitzidis|author2=Gregory W. Streich|title=U.S. Foreign Policy: A Documentary and Reference Guide|url=https://books.google.com/books?id=tzwYzL9KcwEC&pg=PA313|year=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38375-5|page=313}}</ref>
 
Amerika je visoko [[razvijena država]], sa svjetskom najvećom [[Spisak država prema nominalnom BDP-u|ekonomijom prema nominalnom BDP-u]]. Rangira visoko u nekoliko mjera socioekonomskih performansi, uključujući [[Spisak država prema prosječnoj plaći|prosječnu plaću]],<ref>{{cite web|title=Average annual wages, 2013 USD PPPs and 2013 constant prices|url=http://stats.oecd.org//Index.aspx?QueryId=64115|website=OECD|accessdate=30. 4. 2016}}</ref> [[Indeks ljudskog razvoja|ljudski razvoj]], [[Spisak država prema nominalnom BDP-u po stanovniku|BDP-u po stanovniku]], i produktivnosti po osobi.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-500395_162-3228735.html |title=U.S. Workers World's Most Productive |publisher=CBS News |date=11. 2. 2009 |accessdate=23. 4. 2013}}</ref> Dok se [[Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država|ekonomija SAD-a]] smatra [[postindustrijsko društvo|kao postindustrijska]], okarakterizirana dominantnosti [[Usluga (ekonomija)|usluga]], proizvodni sektor ostaje drugi najveći u svijetu.<ref>{{cite web |title= Manufacturing, Jobs and the U.S. Economy |year= 2013 |url= http://www.aamfg.org/category/issues/jobs-and-economy/manufacturing-jobs-and-us-economy |publisher= Alliance for American Manufacturing |accessdate=19. 9. 2016 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20150707034939/http://www.aamfg.org/category/issues/jobs-and-economy/manufacturing-jobs-and-us-economy |archivedate=7. 7. 2015 |url-status= dead }}</ref> Iako je populacija SAD-a samo 4,4% od ukupne svjetske,<ref>{{cite web|title=U.S. and World Population Clock|url=http://www.census.gov/popclock/|publisher=United States Census Bureau|accessdate=11. 7. 2016}}</ref> SAD broji skoro četvrtinu svjetskog BDP-a<ref>{{cite web|url = http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=23&pr.y=9&sy=2014&ey=2014&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C668%2C914%2C672%2C612%2C946%2C614%2C137%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C624%2C692%2C522%2C694%2C622%2C142%2C156%2C449%2C626%2C564%2C628%2C565%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C135%2C321%2C716%2C243%2C456%2C248%2C722%2C469%2C942%2C253%2C718%2C642%2C724%2C643%2C576%2C939%2C936%2C644%2C961%2C819%2C813%2C172%2C199%2C132%2C733%2C646%2C184%2C648%2C524%2C915%2C361%2C134%2C362%2C652%2C364%2C174%2C732%2C328%2C366%2C258%2C734%2C656%2C144%2C654%2C146%2C336%2C463%2C263%2C528%2C268%2C923%2C532%2C738%2C944%2C578%2C176%2C537%2C534%2C742%2C536%2C866%2C429%2C369%2C433%2C744%2C178%2C186%2C436%2C925%2C136%2C869%2C343%2C746%2C158%2C926%2C439%2C466%2C916%2C112%2C664%2C111%2C826%2C298%2C542%2C927%2C967%2C846%2C443%2C299%2C917%2C582%2C544%2C474%2C941%2C754%2C446%2C698%2C666&s=NGDPD&grp=0&a=|title = World Economic Outlook Database, April 2015|date = |accessdate = |website = |publisher = }}</ref> i skoro trećinu na [[Spisak država prema ulaganja u vojsku|spisku svjetskih vojnih ulaganja]],<ref>{{cite web |url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |title=Trends in world military expenditure, 2013 |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |date=april 2014 |accessdate=14. 4. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150104033821/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |archivedate=4. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> što je čini prvom [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|vojnom]] i ekonomskom silom. SAD je istaknuta politička i [[Kultura Sjedinjenih Američkih Država|kulturna]] međunarodna sila, i lider u [[Nauka i tehnologija u SAD-u|naučno-istraživačkim i tehnološkim inovacijama]].<ref>[[#Cohen|Cohen, 2004: History and the Hyperpower]]<br />[[#BBC18may|BBC, April 2008: Country Profile: United States of America]]<br />{{cite web|url=http://www.researchtrends.com/issue8-november-2008/geographical-trends-of-research-output/|title=Geographical trends of research output|publisher=Research Trends|accessdate=16. 3. 2014}}<br />{{cite web|url=http://www.openaccessweek.org/profiles/blogs/the-top-20-countries-for-scientific-output|title=The top 20 countries for scientific output|publisher=Open Access Week|accessdate=16. 3. 2014}}<br />{{cite web|url=http://www.epo.org/about-us/annual-reports-statistics/annual-report/2012/statistics-trends/granted-patents.html|title=Granted patents|publisher=European Patent Office|accessdate=16. 3. 2014}}</ref>
Red 90:
{{Glavni|Geografija Sjedinjenih Američkih Država}}
 
Sjedinjene Američke Države su površinom treća najveća država na svijetu, poslije [[Rusija|Rusije]] i [[Kanada|Kanade]], sa ukupnom površinom od 9.631.418 &nbsp;km<sup>2</sup>;. Sa ovako ogromnom teritorijom, [[geografija]] Sjedinjenih Američkih Država u velikoj mjeri varira od jednog područja do drugog. [[Appalachian Planine|Appalachian]] i [[Stjenovite planine]] planine su dva glavna planinska masiva na teritoriji Sjedinjenih Država. Stjenovite Planine su više i nalaze se na zapadu, dok se niže, Appalachian planine nalaze na istoku.
 
Istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] (Najveće rijeke u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]) je uglavnom šumovito. Appalachian planine dijele ovo područje u istočne i srednjozapadne Sjedinjene Američke Države, iako se "južne države" često smatraju posebnom [[Regije Sjedinjenih Američkih Država|regijom]] primarno zbog kulturnih razloga. Zapadno od Mississippija su zapadne Sjedinjene Američke Države. Između Mississippija i Stjenovitih planina nalazi se [[Velika ravnica (SAD)]] (Većina [[Divlji Zapad|Divljeg zapada]]) dok se Tihookeanske Sjedinjene Američke Države nalaze zapadno od Stjenovitih planina. Daleka država [[Aljaska]] se smatra [[Arktik|arktičkom]] zemljom, dok se [[Hawai'i]] smatraju tropskim područijem.
 
Sjedinjene Američke Države imaju dugu granicu sa [[Kanada|Kanadom]] i [[Meksiko]]m. Granica s Kanadom je duga 8.893 &nbsp;km, a s Meksikom 3.326 &nbsp;km. 19.924 &nbsp;km granice Sjedinjenih Američkih Država dira okeane i mora. Što se tiče klime, većina Sjedinjenih Američkih Država ima blagu klimu, izuzev nekoliko područja koji imaju [[arktička klima|arktičku klimu]] (Aljaska), ili [[tropska klima|tropsku klimu]] (Florida, Hawa'i). Neka područja Sjedinjenih Američkih Država imaju visok rizik od [[uragan]]a i ostalih tropskih oluja (države na južnoj atlantskoj obali i države Meksičkog zaljeva), [[tornado|tornada]] (središnje države), i [[zemljotres]]a (većinom države California i Washington).
 
Na zapadu su Kodiljeri, vjenačne planine sa [[vulkan]]skim reljefnim oblicima u nekim dijelovima. Najviši vrhovi preko 6000m su u Aljaskim planinama. Južnije se ističu vijenci Stjenovitih planina, koji sa Kaskadskim planinama Sijera Nevade zatvaraju visoravan Velike zavale i visoravan Kolorado. Na istoku je Apalački plato sa velikim zalihama uglja, gvožđa i nafte. Priatlantska nizija, na sjeveroistoku, posebno je razuđena, pa su tu izgrađene najvažnije luke. Na jugoistoku ove nizije je turistički atraktivno poluostrvo Florida.
Red 183:
{{Glavni|Privreda Sjedinjenih Američkih Država}}
 
Sjedinjene Američke Države su trenutno privredno najjača zemlja u svijetu. [[2003]]. godine, ukupan [[bruto domaći proizvod]] je iznosio 10,98 biliona američkih dolara (USD) što iznosi 37.800 USD po glavi stanovnika.
 
Privreda se odvija po [[Kapitalizam|kapitalističkom sistemu]], ali postoje i [[Socijalizam|socijalni programi]], kao što su "[[Medicare]]", "[[Medicaid]]" i "[[Social Security]]. Ovi programi međutim nisu efikasni u poređenju sa sličnim programima u drugim privredno razvijenim državama.
 
[[Valuta]] Sjedinjenih Američkih Država je [[američki dolar]] koji isto služi kao valuta u nekim drugim zemljama svijeta, poput [[Ekvador]]a. [[Berza|Berzne dionice]] Sjedinjenih Američkih Država su poznate kao pokazitelji stanja svjetske privrede.
 
Najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država je [[Kanada]]. Ostali međunarodni partneri su [[Meksiko]], [[Evropska Unija]], [[Japan]], [[Indija]], i [[Južna Koreja]]. Trgovina sa [[Kina|Kinom]] je također vrlo značajna.
 
Sjedinjene Države su treća najpopularnija destinacija svjetskih [[Turizam|turista]], poslije [[Francuska|Francuske]] i [[Španija|Španije]].
Red 200:
Od ukupnog broja bijelaca, 23% su porijeklom [[Nijemci]], 16% [[Irci]], 13% [[Englezi]], 6% [[Italijani]], 6% [[Holanđani]], i 7% [[Slaveni]] (U glavnom iz [[Poljska|Poljske]] i [[Rusija|Rusije]]).
 
Crnci čine malo manje od 13% stanovništva Sjedinjenih Država. Hispanci čine 13,4% stanovništva, ali dolaze iz raznih zemalja iz Centralne i Južne Amerike. [[Meksikanci]] čine većinu u nekim saveznim državama na jugozapadu zemlje. Azijati čine 4,2% stanovništva a američki starosjedioci tek 1,5%.
 
[[2001]]. godine većina Amerikanaca bili (52%) su [[Protestantizam|protestanti]], 24,5% [[Katolicizam|katolici]], 13,2% ne pripada određenoj vjeri, i 1,3% su [[Judaizam|Jevreji]]. [[Islam|muslimani]] i [[Budizam|budisti]] čine manje od 1% ukupnog stanovništva.
Red 210:
{{Glavni|Kultura Sjedinjenih Američkih Država}}
 
Kultura Sjedinjenih Država je imala ogroman uticaj na svijet. [[Muzika Sjedinjenih Država|Američka muzika]] je poznata širom svijeta. Čuveni stilovi [[Jazz|džez]] i [[Blues|bluz]] su oba iz Sjedinjenih Država, a Amerikanci su imali veliki uticaj na [[rock and roll]] muziku.
 
Američki filmovi su također izuzetno popularni u svijetu. Čuveni [[Hollywood]] se nalazi do [[Los Angeles]]a.
 
Sjedinjene Države imaju preko 4.000 [[Univerzitet|univerzitetauniverzitet]]a, a neki poput [[Harvard]]a i [[Yale]]a su među najčuvenijim i visoko-obrazovnim institucijama na svijetu. Mnogi poznati pisci i naučnici, poput [[Mark Twain]]a i [[Thomas Edison|Thomasa Edisona]] su bili Amerikanci.
 
== Napomene ==