Razlika između verzija stranice "Sedam mora"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 18:
"Sve te rječice i jarke nekad su napravili [[Etrurija|Etrurci]], pa se tok rijeke izlijevao u močvare područja Atrijana koje se nazivaju ''Sedam mora'', sa slavnom lukom etrurskog grada po imenu Atria, po kojem je Jadran dobio ime." (''Historia Naturalis'', [http://penelope.uchicago.edu/holland/pliny3.html III 120][http://www.mysteriousetruscans.com/eng.html]).
</blockquote>
Tako danas u Muzeju Septem Maria možemo vidjeti kako se ta civilizacija vode razvijala od prahistorije do danas. Muzej se nalazi u Adriji u Rovigu, nekadašnjoj Atriji [https://web.archive.org/web/20060708082224/http://www.museionline.it/eng/cerca/museo.asp?id=8695].
[[John Lightfoot]], sveštenik i učenjak iz 17. vijeka, spominje sasvim drugačiji skup mora u svom ''Komentaru Novog zavjeta''. Poglavlje ''Sedam mora prema talmudistima i četiri rijeke koje okružuju kopno'' sadrži "Veliko more" (Mediteran), "Tiberijadu" ([[Galilejsko more]]), "More Sodome" ([[Mrtvo more]]), "Jezero Samocho" i "Sibbichaean". [https://web.archive.org/web/20080515080119/http://philologos.org/__eb-jl/cent01.htm#four]
Red 42:
*[https://web.archive.org/web/20071122064907/http://whitewolf.newcastle.edu.au/words/authors/K/KiplingRudyard/verse/SevenSeas/ Kipling, Rudyard, '' 'The Seven Seas'', 1896.]: e-tekst
*[http://www.bartleby.com/59/15/sevenseas.html ''The New Dictionary of Cultural Literacy'', 3rd Edition. Houghton Mifflin, 2002.], samo kaže da je to "popularan izraz za sve svjetske okeane".
*Betty De Shong Meador, prevoditeljica i urednica, 2001., ''Inanna, Lady of Largest Heart : Poems of the Sumerian High'' University of Texas. {{ISBN
{{Commonscat|Maps of seas}}
| |||