Razlika između verzija stranice "Sazviježđe"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 211.226.3.187 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot
oznaka: vraćanje
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 8:
i [[Frederik de Houtman]] (Frederik de Hautman) u XVI vijeku, a prvi ih je katalogizirao [[Johann Bayer]] (Johan Bajer) u svom dijelu pod nazivom ''Uranometria''.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/>
 
Prvih dvanaest su tzv. znakovi zodijaka. Sem ovih dvanaest [[Ptolomej]] je naveo drugih 36 (kojih sada broji oko 48, zbog podjele [[Argo Navis|Argonautske lađe]] ili Argo Navisa).<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"> Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, S. 28-30 National Geographic Deutschland, Hamburg 2005 {{ISBN |3-937606-26-2}} {{Simboli jezika|de|Njemački}} </ref>
 
Mnogo ranije ova je lista dopunjavana, kao prvo da popuni praznine među Ptolomejevim znacima (jer Grci su smatrali nebom i sazviježđa i tamni prostor između njih), i drugo da "popune" južno nebo da bi evropski istraživači putovali tamo gdje bi ih mogli vidjeti.
Red 14:
Druga predložena sazviježđa nisu uvedena u upotrebu, pa ni najznačajnije [[Zidni Kvadrant|Quadrans Muralis]] ili Zidni Kvadrant (sada dio Volara ili Bootesa) prema kome su kvadrantidski [[Meteorit|meteori]] dobili ime. Isto tako i sazviježđe Argo Navis je bilo preveliko tako da je podijeljeno na nekoliko raznih sazviježđa.
 
Razni drugi manje službeni znaci su postojali pored sazviježđa zvanih asterizmima, poput [[Veliki medvjed (sazviježđe)|Velikog Medvjeda]] (poznatog i kao Velika kola) i [[Mali medvjed (sazviježđe)|Malog medvjeda]] (Malih kola).
 
== Sazviježđa i kretanje Zemlje ==
Red 21:
Ukoliko se nalazimo na [[sjeverni pol|sjevernom]] ili [[južni pol|južnom]] Zemljinom polu uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko tačke tačno iznad nas. Niti jedna zvijezda ne izlazi niti zalazi. Pomjerajući se s polova ka manjim zemljopisnim širinama, izgled neba se mijenja. Što se krećemo bliže ekvatoru, sve više zvijezda počinje izlaziti i zalaziti, a sve manje ih je vidljivo tokom cijele noći. Zvijezde i drugi objekti koji su za određenog promatrača uvijek iznad horizonta nazivaju se ''cirkumpolarnim''. Za promatrača na sjevernom polu cijelo sjeverno nebo je [[cirkumpolarno nebo|cirkumpolarno]], dok je cijelo južno nebo [[anticirkumpolarno nebo|anticirkumpolarno]] (nikada ne izlazi iznad [[obzor (astronomija)|obzora]]). Zvijezda [[Sjevernjača]] (lat. ''Polaris'') nalazi se gotovo tačno u smjeru sjevernog nebeskog pola, udaljena od njega nešto manje od 3/4 lučnog stupnja, zbog čega se već dugo vremena koristi pri orijentaciji u prostoru, uvijek pokazujući smjer sjevera.
 
Posmatrač na [[ekvator]]u jedini je u stanju vidjeti cijelo nebo, za njega niti jedan dio neba nije cirkumpolaran ni anticirkumpolaran. Sjevernjača se vidi tačno na obzoru (u pravcu sjevera), a nebeski ekvator prolazi kroz [[zenit]], odakle se spušta na istočnu i zapadnu točku obzora.
 
Iz naših krajeva vidljiva su sazviježđa sjevernog neba, a u ljetnim mjesecima i dio južnog neba. Sazviježđa koja vidimo kao cirkumpolarna su: Veliki i Mali medvjed, [[Zmaj (sazviježđe)|Zmaj]], [[Kefej (sazviježđe)|Kefej]], [[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeja]], [[Žirafa (sazviježđe)|Žirafa]],te dijelovi zviježđa [[Perzej (sazviježđe)|Perzej]], [[Ris (sazviježđe)|Ris]].