Razlika između verzija stranice "Populacija"

'''Populacija''' ({{Lat|populus}}: narod) je osnovna [[biologija|biološka]] jedinica grupne promjenljivosti – prirodni oblik postojanja praktično svih [[vrsta]] živih bića i osnovna cjelina [[evolucija|evolucijskih]] procêsâ. Zanemarujući rijetke izuzetke, populacija se, u [[biologija|biološkom]] smislu, definiše kao prostorno i vremenski ograničena grupa istovrsnih [[organizam|organizama]]a koji su primarno povezani sistemom [[reprodukcija|reprodukcijskim]] odnosa. Potrebno je, međutim, istaknuti da u primjeni na izvjesne posebne primjere ova opća definicija nailazi na određene poteškoće.<ref>Cavali-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover PublicTIONS, Inc., Mineola, New York, {{ISBN |0-486-40693-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.</ref>

Savremena nauka populacije opisuje sa dva osnovna polazišta – u [[biologija|biološkom]] i [[statistika|statističkom]] smislu. [[Biologija|Biološki]] gledano, populaciju možemo shvatiti kao prostorno i vremenski relativno jasno ograničen sistem sklapanja reproduktivnih veza. Uobičajeno je da se takve grupe [[jedinka|jedinki]] označavaju terminom ''[[lokalna populacija]]''.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN |0-231-02837-7 }}</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN |0-07-290584-0}}; {{ISBN |0-07-117940-2}}</ref>

Kada je riječ o [[čovjek|ljudskim]] populacijama, s obzirom na stupanj zatvorenosti lokalne populacije, odnosno zavičajne vezanosti i migracijske aktivnosti stanovništva, postoje značajne razlike između seoskih (''ruralnih'') i gradskih (''urbanih'') sredina. Tako, naprimjer, u različitim dijelovima svijeta, susrećemo gotovo apsolutno zatvorene ruralne populacije, tj. takve lokalne populacije u kojima je ogromna većina do sada registrovanih brakova sklopljena među osobama iste zavičajne pripadnosti. Takve ljudske grupe mogu biti primjer biološki tipičnih populacija. Istovremeno, u urbanom [[stanovništvo|stanovništvu]] je veoma teško definirati granice lokalne populacije. Praktično, ona je difuzno uklopljena u sistem populacija određenih užih i širih regiona. Na taj način postoji [[teorija|teorijska]] mogućnost održavanja reproduktivnih veza među svim dijelovima svjetskog stanovništva, pa se [[biologija|biološki]] pojam populacije može odnositi i na cjelokupno [[čovječanstvo]].<ref>Rischer C. E., Easton T. A. ( 19956): Focus on human biology. HarperCollins College Publishers, New York, {{ISBN |0-06-501796-X}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>