Pljuvačka: razlika između verzija

Dodana 24 bajta ,  prije 2 godine
m
ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
m (clean up, replaced: → (44) using AWB)
m (ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
 
'''Pljuvačka''' ili '''slina''' je vodena supstanca u ustima životinja, koju luče [[pljuvačna žlijezda|pljuvačne žlijzde]]. Sadrži 99,5% vode, dok se ostalih 0,5% sastoji od [[elektrolit]]a, [[sluz]]i, [[glikoprotein]]a, [[enzim]]a , antibakterijskih supstanci i [[bakterija|bakterijska]] jedinjenja kao što su sekretorni [[IgA]] i [[lizozim]]. Enzimi su u pljuvački bitni za početak procesa [[varenje|varenja]] [[škrob]]a i [[masti]]. Također imaju ulogu i u sitnenju čestica hrane unutar usne šupljine, štite zube od bakterijskog propadanja. Osim toga, pljuvačka ima funkciju lubrikanta (podmazivača), vlaženja hrane i pomaže pokretanje gutanja, a štiti površinu [[sluz]]nice usne šupljine od isušivanja.
Različite vrste imaju pljuvačku posebne namjene čija funkcija prevazilazi varenje. Neki životinje koriste gumastu pljuvačke za izgradnju gnijezda. Gnijezda [[ptica]] roda ''Aerodramus'' su, u nekim kulturama, cijenjena za spravljanje delikatesne supe. [[Kobra|Kobre]] i ostale [[zmije]], kao i neke druge otrovnice, love plijen otrovnom pljuvačkom, ubrizganom iz očnjaka. Neki člankonožaca, kao što su pauci i gusjenice, pljuvačne žlijezde prave niti različitih funkcija.<ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN |0-13-080793-1}}.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN |0-07-290584-0}}; {{ISBN |0-07-117940-2}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref><ref>Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-396-6}}.</ref>
 
==Funkcije==
Simpatičke stimulacije rezultira u oslobađanju norepinefrina. Norepinefrinsko vezivanje za α-adrenergičk receptor će izazvati povećanje unutarćelijske razine [[kalcij]]a, što dovodi do više tekućine u odnosu na lučenje [[protein]]a. Ako norepinefrin vezuju β-adrenergički receptori, to će rezultirati u lučenju više proteina ili [[enzim]]a. Stimulacija norepinefrin u početku smanjuje dotok [[krv]]i u pljuvačne žlijezde zbog suženja krvnih sudova, ali ovaj efekat je zahvaćen vazodilatacijom uzrokovanom različitim lokalnim vazodilatatorima.
Proizvodnja pljuvačke može biti ljekovita, kada stimuliše tzv. sialagoge. Također je mogu potisnuti tzv. antisialagzi.<ref>{{GeorgiaPhysiology|6/6ch4/s6ch4_6.</ref><ref>Fejerskov O., Kidd
E. (2008): The disease and its clinical Management, 2nd edition. Wiley-Blackwell, London, {{ISBN |978-1-4051-3889-5}}.</ref>
 
==Dnevno lučenje pljuvačke==