Razlika između verzija stranice "Piramida (arhitektura)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravak parametra
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 2:
{{Drugo značenje|Piramida (čvor)}}
[[Datoteka:All Gizah Pyramids.jpg|mini|300p|[[Piramide u Gizi]]]]
'''Piramida''' se u [[Egipat|Egiptu]] kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, ''mastabe'', nazvane prema [[arapski jezik|arapskoj]] riječi mastaba što znači klupa. Faraona [[Djoser]]a iz [[spisak faraona|III dinastije]] smatra se graditeljem prve [[Djoserova piramida|stepenaste]], a faraona [[Snefru|Snefrua]]a iz [[spisak faraona|IV dinastije]] graditeljem prve kose piramide.
 
U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, [[Sedam svjetskih čuda|čudo]] [[Stari vijek|Starog svijeta]] – [[Piramide u Gizi|piramide faraona IV dinastije]]: [[Keops]]a, [[Kefren]]a i [[Mikeren]]a. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje [[Saqqara|Saqqare]] na visoravan [[Giza|Gizu]].
 
* '''[[Keopsova piramida|Keopsova]]''' ili '''Velika piramida''' visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 miliona kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. p. n. e. po nalogu faraona Keopsa – Snefruovog sina i nasljednika. Ugao stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu [[kvadrat]]an, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snefruove žene. Godine [[1954]] u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.
 
* '''[[Kefrenova piramida]]''' je znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od [[granit]]nih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog [[vapnenac|vapnenca]]. Istočna strana piramide otkriva ostatke [[hram]]a u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine [[1860]] francuski je [[arheolog]] [[Auguste Mariete]] našao impozantni [[Kefrenov kip]] nizvodno od same piramide.
 
* Osnova '''[[Mikerenova piramida|Mikerenove piramide]]''', znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama [[sijenit]]a, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. [[Mikerenova trijada]] koja kralja prikazuje između božice [[Hator]] i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...
 
Line 16 ⟶ 14:
 
== Literatura ==
*[[Wolfgang Kosack]]: ''Die altägyptischen Pyramidentexte''. In neuer deutscher Uebersetzung; vollständig bearbeitet und herausgegeben von Wolfgang Kosack Christoph Brunner, Berlin 2012, {{ISBN |978-3-9524018-1-1}}.
 
{{Commonscat|Pyramids}}