Razlika između verzija stranice "Pind"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 2:
'''Pind''' ili '''Pindos''' ([[Grčki jezik|grč.]] Πίνδος - ''Pindos'') je druga najviša planina u [[Grčka|Grčkoj]] (visina 2.637 m).<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref name=<“mcb“>{{cite book|editor=Mučibabić B.|year=1998|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|publisher=Geodetski zavod BiH|place=Sarajevo|isbn= 9958-766-00-0}}</ref>
To je planinski masiv na sjeveru [[Grčka|Grčke]] i u južnoj [[Albanija|Albaniji]]. Dug je oko otprilike 160 km. Najviši vrh planine i cijelog lanca je [[Smolikas]] sa 2.637 m, koji je drugi najviši vrh Grčke, iza [[Olimp]]a (2.917 m). Zato što se pruža duž granice između [[Tesalija|Teselije]] i [[Epir]]a, Pindski lanac se označava i kao "kičma Grčke". Proteže se od grčko-albanske granice u područje [[Epir|Sjevernog Epira]] i ulazi u grčki dio Makedonije u sjevernoj Grčkoj, sve do sjeverno od [[Peloponez]]a. Geološki gledano, pindski masiv predstavlja produžetak [[Dinaridi|Dinarskog sistema planina]], koji dominira u zapadnom području [[Balkan|Balkanskog poluotoka]].
Ovaj stjenoviti kompleks planina, vrhova, platoa, dolina i klisura prolazi grčkim kopnom od sjeverozapada ka jugoistoku. Njegova dužina dostiže gotovo 230 kilometara, a najveća širina je 70 kilometara.
Red 8:
U grčkom dijelu Pindskih planina postoje dva nacionalna park prirode, od 1966: sjeverno od grada [[Metsovo]] i južno od [[Perivoli]]ja. Parkovska površina je oko 7.000 hektara. Tu su šume evropskog [[crni bor|crnog bora]] i [[bukva|bukve]], a na većim nadmorskim visinama i [[Bosanski bor|bosanskog bora]] (''[[Pinus leucodermis]]''). Park je [[refugij]] za [[medvjed]]e, [[divlja mačka|divlje mačke]] i [[ris]]ove.<ref>{{Cite web |url=http://www.katafigiovaliacalda.com/enpage3.html |title=Valia Kalda Refuge website |accessdate=14. 1. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080905124605/http://www.katafigiovaliacalda.com/enpage3.html |archivedate=5. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite book |author=Louis Moreri |title=Le grand dictionnaire historique, ou Le mélange curieux de l'histoire sacrée et profane |editor=Pierre-Augustin Le Mercier |volume=4 |page=1060 |year=1732 |url=https://books.google.com/books?id=z3cnrqTjdcIC&pg=PA1060}}</ref>
[[Datoteka:Aspropotamos.jpg|thumb|250px|Dolina ''Aspropotamos'' i selo ''Milia'' u regiji ''Trikala'']]
[[Datoteka:Southern Pindus IMG 3592.jpg|thumb|250px|Južni dio Pinda]]
== Također pogledajte ==
Red 18:
==Dopunska literatura==
* N. Hammond, Epirus, vol. A΄, transl. Athanasiou Giagka, publ. Epirotiki Vivliothiki, Athens 1971, pp.
* F. Dasoulas, “Pindos, oi geografikes kai istorikes diastaseis enos onomatos” [Pindos, the geographical and historic dimensions of a name], Epirotiko Imerologio 31(2012), pp.
* K. Tsipiras, Oreini Ellada [Mountainous Greece], publ. Kedros S.A., 2003, pp.
* N. Kosmas, “Oi diodoi tis Pindou” [The passages of Pindos], Epirotiki Estia 4 (1955), pp.
* N. Pihtos, H aisthitiki tis Pindou [The aesthetics of Pindos], publ. City of Metsovo, Ioannina 1988.
* B. Nitsiakos, Oi oreines koinotites tis voreias Pindou. Ston apoiho tis makras diarkeias [The mountainous settlements of Northern Pindos. Long term echoes], publ. Plethron, Athens 1995.
*Salmon, T. (2006), ''The Mountains of Greece: The Pindos Mountains'', Cicerone Press, {{ISBN
== Vanjski linkovi ==
| |||