Razlika između verzija stranice "Molekulska orbitala"

'''Molekulska orbitala''' (skr. '''MO''') – u [[hemija|hemiji]] – je [[funkcija (matematika)|matematička funkcija]] koja opisuje ponašanje [[elektron]]a kao [[talas (fizika)|talasa]] u [[molekula|molekuli]]. Ova funkcija se može primijeniti za izračunavanje fizičkih i hemijskih osobina, kao što je nalaženje elektrona u određenom dijelu prostora. Molekulske orbitale se najčešće konstruiraju kombinacijom [[atomska orbitala|atomskih]] ili [[hibridna orbitala|hibridnih orbitala]] svakog od [[atom]]a u datoj [[molekula|molekuli]].<ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN |0-13-014329-4}}.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN |0-8053-5680-0}}.</ref><ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN |0-7167-8759-8}}</ref>

Molekulska orbitala opisuje ponašanje jednog elektrona u električnom polju koje stvaraju jezgro i prosječna raspodjela drugih elektrona. Ako se u orbitali nalaze dva elektrona, [[Paulijev princip isključenja]] nalaže da moraju imati suprotan spin. Molekulska orbitala predstavlja približan opis talasne funkcije elektrona u molekuli, a koji su visoko tačni nemaju orbitale.<ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, {{ISBN |0-03-072373-6}}.</ref><ref>Weast R. C., Ed. (1990): CRC Handbook of chemistry and physics. Chemical Rubber Publishing Company, Boca Raton, {{ISBN |0-8493-0470-9}}.</ref>