Razlika između verzija stranice "Modelni organizam"

[[Image: S cerevisiae under DIC microscopy.jpg|thumb|''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', jedan od naintenzivnije proučavanih [[Eukarioti|eukariotskih]] model organizama u [[molekulska genetika|molekulskoj]] i ćelijskoj biologiji]]

'''Model organizam''' ili '''[[modelni organizam]]''' je [[vrsta]] (osim čovjeka) koja se intenzivno proučava da bi se razumili posebni [[biologija | biološki]] fenomeni, uz očekivanje da otkrića na takvom organizam daju uvid i u biologiju drugih organizama. Model organizmi ''[[in vivo]]'' naširoko se koriste za istraživanje ljudskih [[bolest]]i, kada je eksperimentiranje na ljudima neizvodljivo ili [[etika|neetično]]. Ova strategija je omogućila otkrivanje zajedničkog porijekla svih živih organizama, kao i [[metabolizam | metaboličkih]] i [[biologija | razvojnih]] puteva i djelovanja [[DNK|genetičkog materijala]] tokom [[razvoj]]a.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |978-9958-9344-8-3}}.</ref>

Proučavanja model organizama mogu biti informativna, ali se, prilikom ekstrapolacije iz jednog organizma na drugi, mora voditi računa o njihovoj uporedivosti.<ref>Fields S., Johnston M. (2005): Cell biology. Whither model organism research? Science, 307 (5717): 1885–1886.</ref><ref>http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/307/5717/1885.</ref><ref>Griffiths E. C. (2010) [http://www.emily-griffiths.postgrad.shef.ac.uk/models.pdf What is a model?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312220527/http://www.emily-griffiths.postgrad.shef.ac.uk/models.pdf |date=12 Mart 2012 }}</ref><ref>Fox M. A. (1986): The case for animal experimention: An evolutionary and ethical perspective. University of California Press, Berkeley and Los Angeles, California, {{ISBN |0-520-05501-2}}.</ref>

U istraživanju ljudskih [[bolest]]i, model organizama su omogućiti bolje razumijevanje procesa razvoja bolesti bez dodatnog rizika od nanošenja oštetećenja stvarnim osobama. Izabrane vrste obično imaju odlučnu [[Taksonomija| taksonomsku]] ekvivalenciju na ljude, kako će reagirati na bolesti ili tretmane na način koji po potrebi podsjeća na ljudsku [[fiziologija|fiziologiju]]. Iako biološka aktivnost u model organizamu ne osigurava učinak kod ljudi, mnogi [[lijek]]ovi i liječenja ljudskih bolesti se razvijaju prema rezultatima na životinjskim modelima. Postoje tri glavne vrste modela za proučavanje bolesti:

*intuitivni.

Homologne životinje imaju iste uzroke, simptome i opcije tretmana kao i ljudi koji imaju iste bolesti. Izomorfna životinje imaju iste simptome i tretmane. Prediktivni modeli su slični za određenu ljudskih bolesti u samo nekoliko aspekata, ali su korisni u izoliranju i predviđanju mehanizama u setu karakteristika bolesti.