Razlika između verzija stranice "Miozin"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Miosin conformational change.gif|thumb|right|450px|Molekule miozina prolaze kroz konformacijske promjene u realnom vremenu. Slika je napravljena pomoću hibridne tehnike [[mikroskop atomskih sila
'''Miozin''' ([[grčki jezik|grč.]] μῦς, genitiv μυός - ''mios'' = mišić), jedna je od dvije esencijalne [[bjelančevine]] u sastavu [[mišić]]a i mišićnog sistema u cjelini. Uz [[aktin]], omogućava elastičnost i kontrakciju mišića. Čini oko polovine suhe tvari u mišiću.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN
Miozin je vrlo velika [[molekula]], sa relativnom [[molekulska masa|molekulskom masom od oko 500.000. Sastavljena je od šest [[polipeptid]]nih lanaca. Molekule miozina spontano se udružuju u vlaknaste polimerne strukture, koje stvaraju miozinske niti. Grčenje (kontrakcija) mišića počiva na međusobnogom "uklizavanju" debljih miozinskih i tanjih aktinskih niti. Posljedica toga je promjena konformacije miozina, koju pokreće hidroliza [[ATP|adenozin-trifosfata]] (ATP).
Red 8:
[[Datoteka:Myosine.gif|mini|300px|Dio strukture miozina II. Atomi u teškom lancu su crveni (lijevo), a u lahkom lancu su naranžasii i žuti]]
[[Datoteka:Sarcomere.svg|thumb|min|400px|Model mišićne kontrakcije]]
Miozin je [[ATPaza]], odnosno, [[hidroliza|
Miozin se sastoji od dva identična teška lanca, svaki od po 230 kDa (''kilodaltona'') i 4 lahka lanca od po 20 kDa. Molekula ima loptasto područje glave, dvostruko vezane za dugu spiralu. Svaka glava spaja dva različita lahka lanca. Svi miozini imaju sekvencu:
<center> [[Glicin
– koja je slična sekvenci u aktivnom mjestu drugih [[ATPaza]]. [[Lizin]] se vezuje za alfa fosfat ATP.
Struktura [[alfa Heliks
Dio [[kvartarna struktura
Miozini se mogu razlagati [[tripsin]]om u dva fragmenta koji se zovu '''lahki meromiozin''' i '''teški meromiozin'''.
Red 30:
Osim toga, aktin, u tankim miofilamentima sadrži dva proteina i mjesta miozinskih receptora. Svaki miozinski filament ima male projekcije pod nazivom mostovi, koji u interakciji s aktinskim vlaknima izazvaju kontrakcije.
Debeli miofilamenti se međusobno dodiruju sa slobodnim krajevima tankih miofilamenata, zauzimajući A bend i sarkomeru. U sredini ove trake se vidi zona H. Molekule miozina koje ga čine imaju zone koje se mogu vezati za aktin i druge molekule, AV pokretima aktinskog filamenta F.<ref>
==Također pogledajte==
|