Razlika između verzija stranice "Miozin"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Miosin conformational change.gif|thumb|right|450px|Molekule miozina prolaze kroz konformacijske promjene u realnom vremenu. Slika je napravljena pomoću hibridne tehnike [[mikroskop atomskih sila | AFM]] [[fluorescentni mikroskopom | fluorescentnom mikroskopijom]].]]
 
'''Miozin''' ([[grčki jezik|grč.]] μῦς, genitiv μυός - ''mios'' = mišić), jedna je od dvije esencijalne [[bjelančevine]] u sastavu [[mišić]]a i mišićnog sistema u cjelini. Uz [[aktin]], omogućava elastičnost i kontrakciju mišića. Čini oko polovine suhe tvari u mišiću.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-3-4}}.</ref>
 
Miozin je vrlo velika [[molekula]], sa relativnom [[molekulska masa|molekulskom masom od oko 500.000. Sastavljena je od šest [[polipeptid]]nih lanaca. Molekule miozina spontano se udružuju u vlaknaste polimerne strukture, koje stvaraju miozinske niti. Grčenje (kontrakcija) mišića počiva na međusobnogom "uklizavanju" debljih miozinskih i tanjih aktinskih niti. Posljedica toga je promjena konformacije miozina, koju pokreće hidroliza [[ATP|adenozin-trifosfata]] (ATP).
Red 8:
[[Datoteka:Myosine.gif|mini|300px|Dio strukture miozina II. Atomi u teškom lancu su crveni (lijevo), a u lahkom lancu su naranžasii i žuti]]
[[Datoteka:Sarcomere.svg|thumb|min|400px|Model mišićne kontrakcije]]
Miozin je [[ATPaza]], odnosno, [[hidroliza| hidrolizira]] [[adenozintrifosfat]] (ATP) da formira [[adenozin difosfat]] (ADP) i [[fosfat|P<sub>i</sub>]], u reakciji mišićne kontrakcije.
 
Miozin se sastoji od dva identična teška lanca, svaki od po 230 kDa (''kilodaltona'') i 4 lahka lanca od po 20 kDa. Molekula ima loptasto područje glave, dvostruko vezane za dugu spiralu. Svaka glava spaja dva različita lahka lanca. Svi miozini imaju sekvencu:
 
<center> [[Glicin | Gly]] - [[glutamat | Glu]] - [[serin | Ser]] - [[alanin | Ala]] - Gly - [[lizin | Lys]] - [[treonin | Thr ]]</center>
 
– koja je slična sekvenci u aktivnom mjestu drugih [[ATPaza]]. [[Lizin]] se vezuje za alfa fosfat ATP.
 
Struktura [[alfa Heliks | α-heliksa]] je neprekidna do repa miozina, čemu pogoduje odsustvo [[prolin]]a u intervalima od više od 1.000 ostataka i mnogo [[leucin]]a, [[ alanin]]a i [[glutamat]]a.
 
Dio [[kvartarna struktura | loptastog miozina]] ima miozin ATPaznu aktivnost i u kombinaciji sa [[aktin]]om. Dva lahka lanca su identična (po jedan u svakoj glavi) i mogu se ukloniti bez gubitka ATPazne aktivnosti. Druga dva lahka lanca nisu identični i potrebni su za ATPaznu aktivnost, kao i za vezanje miozina za [[aktin]].
 
Miozini se mogu razlagati [[tripsin]]om u dva fragmenta koji se zovu '''lahki meromiozin''' i '''teški meromiozin'''.
Red 30:
Osim toga, aktin, u tankim miofilamentima sadrži dva proteina i mjesta miozinskih receptora. Svaki miozinski filament ima male projekcije pod nazivom mostovi, koji u interakciji s aktinskim vlaknima izazvaju kontrakcije.
 
Debeli miofilamenti se međusobno dodiruju sa slobodnim krajevima tankih miofilamenata, zauzimajući A bend i sarkomeru. U sredini ove trake se vidi zona H. Molekule miozina koje ga čine imaju zone koje se mogu vezati za aktin i druge molekule, AV pokretima aktinskog filamenta F.<ref> Walker M. L. , Burgess S. A. , Sellers J. R., Wang F., Hammer III J.A., Trinick J., Peter J. Knight P. J. (200): Two-headed binding of a processive myosin to F-actin. Nature, 405, 804-807. http://www.fbs.leeds.ac.uk/research/contractility/myosinv/index.htm</ref>
 
==Također pogledajte==