Razlika između verzija stranice "Masne kiseline"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Linoleic acid.svg|mini|300px|Struktura linoleinske masne kiseline]]
'''Masne kiseline''' su lančani [[ugljikovodici]] raznih dužina i stepeni zasićenosti koji na kraju imaju [[funkcionalna grupa|funkcionalnu grupu]] karboksilne kiseline. Sistematski nazivi masnih kiselina po [[IUPAC]]u se deriviraju iz imena njihovog baznog ugljikovodika dodajući na njegovo ime nastavak ''-ska kiselina''. Na primjer, C<sub>18</sub> zasićena masna kiselina se naziva ''oktadekanska kiselina'', pošto je njen osnovni ugljikovodik [[oktadekan]], C<sub>18</sub> nezasićena masna kiselina sa jednom dvostrukom vezom se naziva ''oktadekenska kiselina'', a sa dvije dvostruke veze ''oktadekadienska kiselina'' i tako dalje.<ref>Berg J. M., Tymoczko J. L., Stryer L. (2002): Biochemistry'', 5.izd., W.H.Freeman & Co, 2002, str. 490, {{ISBN |0-7167-9806-9}}''</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell Garland Science, New York, {{ISBN |0-8153-3218-1}}.</ref>
<ref>Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284}}</ref><ref>Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, {{ISBN |0387949518}}.</ref>
<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN |0-674-30775-5}}, {{ISBN |0-674-30776-3}}.</ref><ref>Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN |0-8053-5680-0}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref>
<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref>
 
=== Zasićene masne kiseline ===
Red 9:
{{Glavni| Popis zasićenih masnih kiselina}}
 
Zasićene masne kiseline nemaju dvostruke veze. Zasićene [[vodik]]om (od dvostrukih veza koje reduciraju broj vodika na svakom [[ugljik]]u). Jer, zasićene masnih kiselina imaju samo jednu vezu: svaki atom ugljika u lancu ima dva atoma vodika (osim za omega ugljik na kraju koji ima tri vodiika).<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN |0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN |978-1-4641-0962-1}}.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN |0-7216-0240-1}}.</ref><ref>{{cite book|author=Bolsover, Stephen R.|title=Cell Biology: A Short Course|url=http://books.google.com/books?id=3a6p9pA5gZ8C&pg=PA42+|date=15. February2. 2004|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-471-46159-3|pages=42–|display-authors=etal}}</ref>
 
====Primjeri ====
Red 43:
 
=== Nezasićene masne kiseline ===
''' Nezasićene masne kiseline ''' su sličnog oblika kao i zasićene, osim što unutar lanca imaju jednu ili više [[Alkeni|alkenskih]] funkcijskih skupina. gdje svaki alken zamjenjuje jednostruku ugljikovu vezu '''-CH<sub>2</sub>-CH<sub>2</sub>-''' u dijelu lanca s [[Kovalentna veza|dvostrukom vezom]] '''-CH=CH-''', što znači da je jedan atom ugljika dvostruko vezan s drugim atomom.
 
Takve dvostruke veze se formiraju u ''[[cis]]'' ili ''[[trans]]'' konfiguraciji.
Red 92:
 
== Značaj ==
Masne kiseline u [[biologija|biološkim]] sistemima imaju obično paran broj [[atom]]a [[ugljik]]a, između 14 i 24. Najviše ima masnih kiselina sa 16 i 18 atoma ugljika. Lanci ugljikovodika kod [[životinja|životinjskih]] masnih kiselina su gotovo uvijek nerazgranati. Alkil-lanac može biti zasićen a može sadržavati jednu ili više dvostrukih [[hemijska veza|veza]]. Konfiguracija dvostrukih veza u većini nezasićenih masnih kiselina je ''cis''. Dvostruke veze u polinezasićenim masnim kiselinama su obično razdvojene sa bar jednom metilen funkcionalnom grupom.<ref>. VanceD. E, Vance J. E., Eds. (1996): Biochemistry of Lipids, Lipoproteins, and Membranes. Elsevier.</ref><ref> Bloom M., Evans E., Mouritsen O. G. (1991): Physical properties of the fluid lipid-bilayer component of cell membranes: a perspective. Q. Rev. Biophys., 24:293-397.</ref><ref>Zachowski A., Devaux P.F. (1990): Transmembrane movements of lipids. Experientia, 46: 644-656.</ref>
 
== Također pogledajte ==
Red 102:
{{commons}}
{{Portal|Hemija}}
 
 
 
[[Kategorija:Masne kiseline]]