Razlika između verzija stranice "Marš Radetzkog"

S druge strane, 25. jula 1848., feldmaršal Josef Wenzel Radetzky von Radetz ostvario je ubjedljivu vojnu pobjedu u Custozzi nad [[pijemont]]skim trupama i konačno 6. avgusta osvojio [[Lombardija|Lombardiju]] pripojivši je Austriji. Ovo je dalo moralnog podstreka za obnavljanje carske moći u Beču i nadu o upotrebi vojne moći za potiskivanje ili uništenje revolucionara u Beču.<ref>Frank Miller (d.&nbsp;i. [[Helmut Reichenauer]]): ''Johann Strauss Vater – Der musikalische Magier des Wiener Biedermeier''. Dokumentarbiographie. Castell-Verlag, Eisenburg [d.&nbsp;i. [[Vasvár]]], 1999, {{ISBN |3-9501095-0-1}}, S. 331.</ref>

Marš u svojoj originalnoj verziji iz 1848. godine bio je veselo i živahno muzičko djelo bez ikakve militarističke atmosfere.<ref name="Mi334">Frank Miller: ''Johann Strauss Vater – Der musikalische Magier des Wiener Biedermeier''. Dokumentarbiographie. Castell-Verlag, Eisenburg [d.&nbsp;i. [[Vasvár]]], 1999, {{ISBN |3-9501095-0-1}}, S. 334.</ref>

Poznata tema marša (Opus 228) prvobitno je započinjala sa prepoznatljivim kratkim četverotaktnim uvodom, a zatim je slijedila melodija koja je postala svjetski poznata. Strauss (otac), kao što je pokazao Straussov istraživač Norbert Linke, temeljio je svoje muzičko djelo na dugoročnom dizajnu ovih dijelova: prvi [[Takt (muzika)|taktovi]] (uvod) mogu se prvi put naći 1828. godine u ''Lust-Lager Walzer-u (Op. 18), u drugom dijelu, melodija je također prvi put korištena 1828. godine u ''Krapfen-Waldl Walzer-u'' ​​(Op. 12, valcer 4 b), a može se naći i izmijenjenj verziji kao valcer u ''Lust-Lager Wazer-u''. Daljnji melodijski dijelovi mogu se naći u tipičnoj varijacijskoj tehnici Johanna Straussa starijeg u citatima [[Opera (muzika)|opere]] 144, 217 i 221.<ref name="Linke166">Norbert Linke: ''Musik erobert die Welt''. Herold, Wien 1987, {{ISBN |3-7008-0361-3}}, S. 166.</ref> U "Jubel-Quadrill" (op. 130 iz 1841.) "Finale“ u odjeljku A ima gotovo identičan notni zapis skoro cijele muzičke teme marširanja koju je Strauss (otac) ovdje koristio sedam godina kasnije.

Straussov istraživač Norbert Linke opovrgava tvrdnju Straussovog biografa Heinricha Eduarda Jacoba (1937.) da je Straussov otac izveo melodiju iz uvertire za [[Gioachino Rossini|Rossinijevu]] operu "''[[Wilhelm Tell (opera)|Wilhelm Tell]]''". Tvrdnju da je [[Philipp Fahrbach stariji]] bio stvarni kompozitor, Linke smatra da je to samo legenda.<ref name="Linke165">Norbert Linke: ''Musik erobert die Welt''. Herold, Wien 1987, {{ISBN |3-7008-0361-3}}, S. 165–166.</ref> Fahrbach je, međutim, pružio aranžmane za vojnu i harmonijsku muziku.<ref>Norbert Linke: ''„Es mußte einem was einfallen“ – Untersuchungen zur kompositorischen Arbeitsweise der „Naturalisten“.'' Hans Schneider, Tutzing 1992, {{ISBN |3-7952-0732-0}}, str. 124.</ref> Navodi se i da je početak prilično sličan drugoj [[Allegro]] temi komponiranoj 1794. godine iz [[Simfnija br 100 Haydn)|Simfonije br. 100]] [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]], što je također pogrešno. Aranžmani raznih Haydnovih djela bili su dio stalnog repertoara Straussovog orkestra, ali vjerovatnije će potaknuti rane dokaze u djelima iz Op. 12 i 18 Johanna Straussa starijeg iz 1828. godine.