Razlika između verzija stranice "Majmuni Novog svijeta"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
članak je linkovao na sebe
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 25:
[[Datoteka:White Faced Saki.jpg|thumb|right|220px|Bjeloobrazni saki(''Pithecia pithecia'')]]
 
'''Majmuni Novog svijeta''' (''[[Platyrrhini]]'') ili '''[[širokonosni majmuni]]''' su podred [[primat]]a, koji skupa sa [[majmuni Starog svijeta|majmunima Starog svijeta]] i [[avetnjaci|avetnjacima]]ma (''[[Tarsiiformes]]'') čine podred ''[[Haplorrhini]]'', poznate i kao "[[suhonosci]]".<ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; {{ISBN |0-202-02042-8}}.</ref>
<ref>Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, {{ISBN |0-226-11636-0}}; {{ISBN |0-226-11637-9}}</ref>
<ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, {{ISBN |978-81-203-3656-8}}.</ref>
 
Osim [[čovjek|ljudi]], ovi [[repati majmuni]] su jedini primati koji žive na području [[Amerika| američkih kontinenata]]. Naseljavaju područje od južnih dijelova [[Meksiko|Meksika]] sve do sjevera [[Argentina|Argentine]]. Na [[Karibi|Karibskom otočju]] je nekada egzistitalo nekoliko vrsta, pod zajedničkim nazivom ''Xenotrochini'', ali su sve [[izumiranje|izumrle]].<ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN |0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN |0-13-080793-1}}.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>
 
 
Osim [[čovjek|ljudi]], ovi [[repati majmuni]] su jedini primati koji žive na području [[Amerika| američkih kontinenata]]. Naseljavaju područje od južnih dijelova [[Meksiko|Meksika]] sve do sjevera [[Argentina|Argentine]]. Na [[Karibi|Karibskom otočju]] je nekada egzistitalo nekoliko vrsta, pod zajedničkim nazivom ''Xenotrochini'', ali su sve [[izumiranje|izumrle]].<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
Za razliku od majmuna Starog svijeta, nosni otvori ovih majmuna su usmjereni ustranu, po čemu su označeni kao "širokonosni". Veličina im se uveliko razlikuje, a kreće se od tek 100 grama te (''Cebuella pygmaea'') do preko 10 &nbsp;kg ([[urlikavci]]).
 
*:Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija [[Slaveni|južnoslavenskih]] [[jezik]]a preuzeti su sa [[engleski jezik|engleskog]] jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ''ape'' (bos. = majmun) i ''monkey'' (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
*[[Majmuni Starog svijeta|majmuni Starog svijeta]] i
* majmuni Novog svijeta
==Opće osobenosti==
Line 47 ⟶ 45:
*Druge razlike uključuju i cjevaste [[uho|ušne]] [[kost]]i razlike u zubnoj formuli.
*[[Uskonosni majmuni]] imaju 8 pretkutnjaka (premolara):
**gornji = 2.1.2.3<br>
**donji = 2.1.2.3.
*[[Širokonosni majmuni]] imaju zubnu formulu sa 12 pretkutnjaka (premolara):
**gornji = 2.1.3.3<br>
**donji = 2.1.3.3.<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Boaz N. T. 1999"/><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN |9958-21-091-6}}.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN |978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1. </ref>
 
Svi majmuni Novog svijeta su redovni stanovnici drveća, izuzimajući pripadnike porodice noćnih majmuna, od kojih su svi dnevne životinje. Mnoge vrste imaju toliko duge repove da im služe kao peti ud, jer su prilagođeni hvatanju za grane, po čemu su označeni i kao majmuni hvataši.
Historijski razvoj, tj.[[filogeneza]] majmuna Novog svijeta pokazuje da su sestrinski takson repatih [[majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]. Najstariji nalaz, označen kao ''Branisella'' potiče iz [[oligocen]]a. Može se pretpostaviti da su preci ovih [[majmun]]a prešli [[Atlantik]] plivajući na naplavnom drveću ili su im zajednički prapreci sa majmunima Starog svijeta, međusobno posijeljeni rasjednjem današnjih kontinenata.
==Evolucija i mogući preci==
Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih [[primat]]a − (pra[[lemuri|lemura]]), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holartik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''.
 
Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih [[lemuri|lemura]], ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta.
Line 108 ⟶ 106:
==Vanjski linkovi==
{{Wikivrste|Platyrrhini}}
 
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Sisari]]