Razlika između verzija stranice "Konvergentna evolucija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 1:
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
[[File:Astrophytum asterias1.jpg|thumb|300px
[[File:E obesa symmetrica ies.jpg|thumb|300px|Ova dva roda
'''Konvergentna evolucija''' je [[biologija|biološki]] proces, koji se javlja kada dvije [[vrsta (biologija)|vrste]] nepovezanih linija razvijaju iste [[osobina|osobine]] i/ili funkcije. To se događa zato što žive u sličnim [[stanište|staništima]], sa sličnim okolinskim fakrorima I nalaze evolucijska rješenja za istu vrstu problema.
Sličnosti osobina se mogu javiti na dva načina. Možda su obje vrste stekli slično svojstvo zato što su porijeklom iz [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. U ovom slučaju, takve structure su '''homologne'''. Primjer su udovi četveronožaca (''Tetrapoda'') koji su naslijedili od početka tetrapoda u kasnim [[devon]] u, početkom [[karbon]]a, od prije oko 360 miliona godina. S druge strane, sličnosti bi mogle biti nezavisne [[adaptacija|adaptacije]] na slične uvjete u njihovim [[stanište|staništima]]. U ovom slučaju, takve slične structure su '''analogne'''. Konvergentna evolucije dovodi i do analognih funkcija.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN
== Primjeri==
*Krila [[insekt|insekata]] , [[ptica]], [[šišmiš]]a i [[pterosaur]]a su, u određenoj mjeri, slična. Konkretno, sva su tanka i jaka, sa širokim površinama. Krila mogu biti mehanički podešena na regularan način kako bi se stvorili uvjeti za dizanje, npr. U svakom slučaju, ova krila su evoluirala odvojeno, tako da je njihov oblik odražava određene životne potrebe. Tri veće životinje imaju izolaciju i regulaciju temperature, a time i visoku stopa metabolizma. To je potrebno za let, koji zahtijeva mnogo energije.
* Oči: Jedan od najpoznatijih primjera konvergentne evolucije je oko tipa kamere (npr. [[lignja|lignje]]), [[kičmenjak|kičmenjaci]] i [[Cnidaria]]. Njihov posljednji zajednički predak je imao jednostavna fotoreceptivna mjesta, ali je niz procesa doveo do progresivne prefinjenosti ove strukture ka naprednom oku fotoaparata. Sličnost struktura u većini aspektima, bez obzira na složenu prirodu organa, pokazuje kako mogu postojati neke biološke izazove koje imaju optimalno rješenje.
* Ishrana [[nektar]]om: Četiri grupe [[ptica]] pjevica iz različitih porodica, u različitim zemljama, specijalizirale su ovakav način ishrane. To su [[kolibri]]ji (Trochilidae, [[Amerika|Amerije); sunčanice (Nectariniidae; Južna Afrika); medarice (Meliphagidae, Australija); i [[meda puzavice]] s (Drepanididae; Havaji). One imaju slične adaptacije, jer sve koriste svoje [[jezik]]e da jedu [[nektar]] iz centra [[cvijet
* [[Sup]]ovi Starog i Noviog svijeta potiču iz odvojenih, ali povezanih porodica. Lešinari Starog sijeta su iz porodice Accipitridae, koja uključuje i [[orao|orle]], [[zmaj]]eve, [[jastreb]]e i [[sova|sove]] e. Trupla lešina pronalaz isključivo vidom. Lešinari Novog svijeta spadaju u porodicu Cathartidae, a u potrazi za hranom, koriste miris kao i vid. Oboje porodice uključuju velike, ogromne ptice koje su specijalizirane za ishranu mrtvim truplima. Oni imaju snažan kljun, duge vratove bez perja, jaku želučanu kiselinu, opsežnu voljku za čuvanje hrane dok jedu, i tako dalje. Ove osobine su evoluirale nezavisno.
* Oblik velikih vodenih životinja, koje se brzo kreću teži ka formi [[torpedo|torpeda]]: [[tuna]], [[ajkula]], [[delfin]], [[kit ubojica]] i [ [Ihtiosaur]] – svi imaju sličan oblik. Ovaj aerodinamičnim oblik smanjuje otpor dok se kreću kroz vodu. Peraja nekih ihtiosaura -, [[ajkula]] javljaju se na istom mjesta na tijelu. Do ovog oblika dospjeli su iz različitih polazišta.
Red 19:
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Procesi evoucije]]
| |||