Razlika između verzija stranice "Kloniranje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 89.212.99.106 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Yahadzija
oznaka: vraćanje
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 2:
[[Datoteka:Cloning diagram english.svg|mini|300px|Kloniranje transferom nukleusa]]
[[Datoteka:Twin orchids.jpg|mini|Sve [[biljke]] posjeduju mogućnost prirodnog kloniranja]]
'''Kloniranje''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|κλών}}: grana, mladica) – u biologiji – je postupak produkcije identičnih [[molekula]], [[hromosom]]a, [[ćelije (biologija)|ćelija]], [[organ]]a ili [[organizam]]a od istovjetnog biološkog entiteta. U naučnim kontekstima termin se prvenstveno koristi za identičnu reprodukciju nasljednih [[molekula]] (klonianje DNK, npr.)<ref name="Kapur Pojskić L. 2014">Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref name="Kapur Pojskić L. 2014"/><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3}}.</ref>
 
Svi oblici biološkog kloniranja, u biti, počivaju na fenomenu '''totpotentnosti''' svake [[ćelije (biologija)|ćelije]], tj. činjenici da svaka od njih sadrži kompletnu [[genetička informacija|genetičku informaciju]] za razvoj građe i funkcije cjelokupnog organizma.
Red 14:
U posljednjih nekoliko godina naučnici su uspjeli klonirati više vrsta životinja. Godine [[2001]]. američki su naučnici čak pokušali klonirati čovjeka, no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju naučnici primjenjuju za dobijanje klonova naziva se nuklearni transfer.
 
Naučnici najprije iz ženke uzmu neoplođenu jajnu ćeliju i iz nje odstrane jezgro, koje sadrži [[DNK]]. Iz tijela životinje koju će klonirati uzme se odgovarajuća ćelija, naprimjer ćelija kože, čije jezgro sadrži sve [[gen]]etske informacije o svom vlasniku. Tu ćeliju (ili samo njeno jezgro) naučnici tada unesu u jajnu ćeliju iz koje su odstranili jezgro i kroz nju puste struju. Tim se postupkom postiže sjedinjenje ćelije i [[citoplazma|citoplazme]] jajne ćelije. Nakon što dobije novo jezgro, jajna ćelija počinje se dijeliti kao da je oplođena, čime počinje razvoj klona životinje iz koje je uzeta tjelesna ćelija.
 
[[Embrion]] se tada može implantirati u maternicu surogat majke, gdje će se, u rijetkim slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrion zadrži u [[materica|materici]] samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične ćelije koje se dalje mogu držati u kulturi. Naučnici vjeruju da bi ovaj temeljni princip kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ranije spomenuti pokušaj kloniranja čovjeka izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične ćelije. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje.
Red 36:
{{Commonscat|Cloning}}
{{Genetičko inženjerstvo}}
 
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Biotehnologija]]