Kladistika: razlika između verzija

Dodano 16 bajtova ,  prije 2 godine
m
ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m (clean up, replaced: → (284) using AWB)
m (ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
 
'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]] κλαδος - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika|biosistematike]] jer uvažava evolucijske odnose živih bića.
 
Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]] to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).<ref>Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), {{ISBN |0-252-06814-9}}.</ref>
 
Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju širokog spektra informacija, od [[genetika|genetičkih]] do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinske vrste|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se '''[[kladus]]'''. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa: συν - ''syn'' = zajedničko + απο - '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina [[insekt|insekata]] reda ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).<ref>Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: {{ISBN |978-0-306-46721-9}}.</ref><ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.</ref>
<ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, {{ISBN |978-0-632-05637-8}}.</ref>
== Definicije kladograma ==
Postoji varijanti termina koji opisuje [[kladogram]] i poziciju pripadajućih [[takson]]a (jedinica). Na uspravnom kladogramu takson ili druga jedinica posmatranje su '''bazni''' (osnovni, čvorišni) za narednu granu ako je dolje ili ispod nje. U suprotnom slučaju, ta druga grana je '''ukorijenjena''' (usađena) u prvu. Slično toma, stanje obilježja koje se javljalo i kod predačke grupe označava se kao '''pleziomofno''' (=primitivna ili neizvedena [[osobina|oznaka]]), dok su oni karakteri koji su kasnije evoluirali nazivaju '''apomorfni''' (=izvedeni).
Ako je donji prikaz tačan, onda je posljednje zajednički predak [[kornjača]] i [[ptica]] živio kasnije nego prošli zajednički predak guštera i ptica. S obzirom na to da kladogrami pružaju konkurentna viđenja stvarnih događajima, najviše jedan od njih je ispravan.
 
Kladogramu na desnoj strani gore, predstavlja trenutno univerzalno prihvaćene hipotezu da su svi [[primat]]i, uključujući [[Strepsirrhini|strepsirine]] poput [[lemuri|lemura]] i [[lori]]ja, imali zajedničkog pretka svih, čiji su potomci bili primati i tako formirali svoju granu; ime primati se stoga prepoznaje za ovaj kladus. U okviru primata, svi [[Anthropoidea|antropoidi]] (repati i bezrepi majmuni i ljudi) su imali zajedničkog pretka svih čiji su potomci antropoidi, tako da oni formiraju kladus zvani [[Anthropoidea]]. "Polumajmuni", s druge strane, čine parafiletski takson. Ime ''Prosimii'' se više obično i ne koristi u [[filogeneza|filogenetskoj nomenklaturi]], koja imenuje samo odgovarajuću granu, jet su polumajmuni podijeljeni između grana [[Strepsirrhini|Strepsirhini]] i [[Haplorrhini]], gdje potonji sadrži [[Avetnjaci|Tarsiiformes]] i [[Anthropoidea]].<ref>Benton M. J. (2005): Vertebrate palaeontology. Blackwell, {{ISBN |978-0-632-05637-8}}.</ref>
 
==Također pogledajte==