Razlika između verzija stranice "Jazavac"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 92.2.247.185 i vraćeno na izmjenu 2631659 korisnika Munja
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 19:
 
== Opis ==
Tjelesna konstitucija i oblik jazavca se bitno razlikuju od ostalih pripadnika porodice kuna. Tijelo je kratko, snažno i zdepasto, dugo oko 70 - 90  cm, od čega [[rep]] ima 25 – 18  cm. Visina je oko 30  cm, a masa ovisi o starosti i ugojenosti pa varira od 15 - 20  kg. Najugojeniji su pred zimu.
 
[[Glava]] jazavca je izdužena, sa dugom njuškom. Donja [[vilica]] je povezana s gornjom preko poprečnog kondilarnog nastavka, koji je čvrsto vezan u dugu šupljinu [[lobanja|lobanje]], što onemogućava iščašenje vilice. To rezultira održavanjem snažnog ugriza bez popuštanja ali smanjuje pokretljivost vilica.
 
Noge su kratke, ali snažne. Na [[prst]]ima, osobito prednjih nogu, nalaze se jake, srpasto povijene kandže, dužine do 5  cm. Prema načinu gaženja tla, jazavac je tabanaš (''plantigrad'') , jez gazi cijelom površinom stopala. Kao i većina kuna, pod repom ima smradne [[žlijezda|žlijezde]]. Ima 38 [[zub]]a. [[Čulo|Čula]] [[sluh]]a i [[miris]]a su mu osobito osjetljiva.
 
[[Dlaka]] je relativno duga pa [[životinja]] izgleda puno krupnija nego što jeste. Osnovna boja je crno-siva, sa osobito izraženim tamnim i dugim trakama na leđima i [[vrat]]u. Glava je sivo-bjeličasta sa dvije osobene pruge, od njuške – preko očiju – do vrata, a vrhovi ušiju su bijeli.
 
== Ponašanje i ishrana ==
Jazavci su aktivni pretežno predvečerje i [[noć]]u, a žive u manjim grupama ili kao samotnjaci. U tlu kopaju hodnike do duboke jazbine (i do 5 m) pod okolnom površinom. Tokom zime je manje aktivan ali ne pada u „zimski san“. U potrazi za hranom i zimi napušta sklonište, čak i u periodima dubokih snjegova.
 
Hrana jazavca je veoma raznovrsna: i [[biljka|biljnog]] i [[životinja|životinjskog]] porijekla. To su najčešće crvi, [[insekt]]i, [[žaba|žabe]], [[miš]]evi, strvine, žitarice (osobito [[kukuruz]]), [[žir]], razne bobice, [[gljiva|gljive]], [[korijen]]je i sl.
 
Oglašava se frktanjem, brundanjem, dahtanjem i glasnim deranjem.
Red 39:
 
== Razmnožavanje ==
Jazavci se pare od [[april]]a do [[august]]a, a bremenitost traje 7-8 mjeseci. Od [[januar]]a do [[april]]a okoti se 3-5 madunaca, koji ostaju slijepi 28-35 dana. Sišu oko 35 dana, a osamostale se za oko pola godine. [[Spol]]nu zrenost dostižu nakon 18 - 24 mjeseca, a požive i do 15 godina.<ref>Marcon E., Mongini M. (1986): Sve životinje sveta. „Vuk Karadžić“, Beograd, {{ISBN |86-307-0016-5}}.</ref>
 
== Bioraznolikost jazavaca ==